SUĐENJE Ivo Sanader: Nije istina da sam vodio pregovore s Hypom samostalno!

Današnje suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu nastavljeno je svjedočenjem bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića koji je u svom iskazu još jednom ponovio kako je sve poslove vezane uz dobivanje kredita Hypo banke vodio Ivo Sanader.

Sanaderova obrana pokušala je dovesti u pitanje vjerodostojnost Granićevog svjedoćenja zbog različitih iskaza u vrijeme istrage i sada, na što se Granić pravdao protekom vremena od 17 godina, a i kako je rekao tada mu to nije bilo važno. Važniji su mu bili pregovori oko završetka rata u Hrvatskoj.

Na idućim ročištima svjedočit će svjedoci iz Austrije među kojima i tadašnji čelnik Hypo banke Wolfgang Kulterer.

13.35 sati Završeno je svjedočenje Mate Granića:

Laptoš: Svjedoci iz Austrije pozvani su, uručeni su im pozivi i očekujemo da se pojave na ročištu.

Nastavak ročišta bit će  8., 9., 15. i 16. prosinca. Wolfgang Kulterer trebao bi svjedočiti 15. prosinca.

13.30 sati Sanader: Nije istina što je Granić govorio o uglednom iseljeniku. Istina je...

Sudac ga upozorava da ne može iznositi obranu već samo prigovoriti iskazu M. Granića.

IS: Nije istina da sam ja vodio sve daljnje pregovore samostalno. Nije točno da je zamjenik bio operativna nego isključivo politička funkcija. Nije mi predsjednik rekao za osobu imena Eugen Laxa već Granić. Nije istina da je moj ured bio u njegovu kabinetu, ja sam imao svoj ured s kabinetom, a on svoj, bili smo fizički udaljeni. Ja s njegovom korespondencijom nisam imao ništa.

13.10 sati Nakon desetak minuta konzultacija sudsko vijeće dozvoljava pitanje o tvrtkama iz Lihtenštajna.

MG: Ja osobno niti moja tvrtka nemamo poslova u Lihtenštajnu ili SAD-u. U inozemstvu samo imam trvtrku u Makedoniji.

MG: Osobno niti moja tvrtka nemamo poslova u Lihtenštajni ili SAD-u U inozemstvu samo imam trvtrku u Makedoniji

JS: Danas ste rekli da sve do 2005 niste imali kontakte s predstavnicima Hypo banke pa bi vam predočila iskaz od 22. srpnja gdje ste naveli da ste 1996. bili sa svojom obitelji na večeri u Bad Kleinkirchmanu.S tadašnjim predsjednikom pokrajine Koruške a gdje su bili i predstavnici Hypa, sjećate se W. Kulterera. Je li to točno?

MG: Je, točno je. Na toj večeri bilo je 40 ljudi, nisam tada imao nikakvih kontakata s Kultererom. Nije to bio susret s predstavnicima Hypo banke.

J.S. Tko je u to vrijeme bio koruški poglavar koji vas je pozvao?

MG: Ne mogu se sjetiti.

JS: Nesporrno je da je to bio Jorg Heider. Znate li je li on bio povezan s Hypom?

MG: Ne sjećam se, tada nismo o tome razgovorali.

JS: Znate li tko je imao pretežiti utjecaj u Hypo banci?

MG: Ne znam ništa.

Sudac: Nemojte tako, znate  valjda nešto.

Prodanović: Znate li da je Koriška suvlasnik Hypa?

MG: Ja čitam novine, pa sam puno toga saznao. Tada nisam znao nije me ni zanimalo. Bio sam poptuno u svom svijetu pregovora.

J.S. Sjećate li se tko je još iz Hypa bio tamo?

MG: Ne.

JS: Jeste li dobili kakv kredit od banke nakon 1995. godine?

MG: Ja sam od 1997. do početka prve polovice 1999 gradio kuću. Prodao sam svoju kuću na Šalati, a inače mislio sam graditi prije rata zbog povećanja obitelji, i uzeo sam dva veća i dva manja kredita i plaćao sam kredit od 150.000 današnjih eura, oko 300.000 maraka, otplaćivao sam ga od 1997.  godine. Kredit sam dobio od Hypo banke. Ja nisam ni bio u banci. To nije bio baš povoljan kredit,devet posto na sedam godina. Nisam ja išao u banku, samo sam potpisao. Pomogao mi je moj zamjenik, Ivo Sanader. U administrativnom dijelu dobivanja kredita. Ja nisam ni išao u banku po kredit.

JS: U to vrijeme Hypo je bio već licencirana banka u RH?

MG: Da, banka je imala status hrvatske banke.

JS: Jeste li prije nego li je banka počeka raditi u HR dobili kredit u Austriji?

MG: NIsam. Osim ovog kredita nisam dobio niti jedan kredit od Hypa bilo u RH bilo u Austriji.

JS: Između 2005. i 2007. na kojem mjestu radi vaša supruga, na mjestu u narodnoj banci?

Sudac: Na koje okolnosti pitate? To je sad važno.

JS:  Postoje kontakti između Granića i Hypa od 1995. do 2010. Imamo informacije.

Sudac:  To nije bila okolnost, ne možete to pitati.

JS: U prvom iskazu, a i dnas ste ponovili, da se niste sjetili Laxe, a anakon toga ste došli u Uskok i dali opis te situacije.

Sudac ispravlja:  Riječ je o uglednom emigrantu, pitajte za njega.

JS: U redu. U drugom iskazu je rekao da se sjeća te osobe i da kad mu je Sanader spomenuo tu osobu da se Sanader nasmijao. Kako je mguće da je u poptunosti zaboravio na tu osobu, a kasnije reproducirao sve i sjetio se da se nasmijao?

Sudac: Danas je pojasnio to.

Prodanović: U cjelosti prigovaramo istinitosti iskaza ovog svjedoka. Namjerno skaraćuje vrijeme od prijema pisma i uključivankja Sanadera u cijeli proces. S obzirom na prvi iskaz pojavila se "rupa" od oko godinu i pol dana, u kojem Sanader nije sudjelovao, a nevjerojatno mi je da on ne zna da je Heider bio predsjednik Koruške kad to zna i svaki polupismeni čitatelj. 

 12.42 sati Goran Suić; Jeste li na sjednici Vlade iznosili razloge za prihvaćanje , sjednica je bila 5.1. 1995?

MG: Ne sjećam se točnog datuma, ali je vrlo vjerojatno da sam to bio ja.

GS: Ako je zamjenik vaš bio operativno zadužen za poslove kredita, zašto on nije to izlagao Vladi?

MG: Zato što je za to bio zadužen ministar, a zamjenik ga mijenja samo ako ministar ne može doći.

GS: U vezi realizacije kredita. Jeste li Hypu slali dopise gdje da uplaćuju novac?

MG: Ne sjećamse nikakvog dopisa. Sve je vodio Sanader. Ne sjećam se jesam li potpisao kakv dopis. Ako mi je on donio kakav dopis, ja sam ga sigurno potpisao.

GS. Sjećate se jeste li slali dopise ministarstvu financija vezano za način korištenja kredita?

MG: Jednaki je odgovor, potpisivao sam jer sam imao povjerenja u svoje suradnike.

Jadranka Sloković: Jeste li u to vrijeme održavali kontakte s Perom Jurkovićem, tada guvremerom HNB-a?

MG: Ne sjećam se.

JS: Jeste li nakon realizacije kredita nastavili kontakte s Hypo bankom?

MG: NIsam imao nikakve kontakte do 2007. godine s Hypo International, a do 2005. s Hypo Zagrebom. 

12.16 sati ČP: Na prvom ispitivanju 2. ožujka Vi kažete da ste ministar postali 1993. i da ste tada u jesen te godine dobili pismo od A. Mocka, a ovdje precizno kažete da je pismo odgovor na pismo vašeg prethodnika Škrabala koji je u dogovoru s Tuđmanom zamolilo Mocka, a onda kažete da ste Hypo prvi put čuli 1994. godine. Godinu dana kasnije nego što sada tvrdite.

MG: Kada sam prvi put dao izjavu rekao sam čega sam se prvo sjetio a dogodilo se prije 17 godina.

12.00 sati MG: Sanader nije imao ovlasti otvoriti pismo naslovljeno na mene, ali suradnici su ga otvorili i signirali na njega pa mi je donio osobno to pismo namjera.

Bili smo sretni što je došlo pismo namjera i jedan i drugi.

ČP: koliko ste pisama od Hypa dobili na svoje ime?

MG: Ja se ne sjećam nijednog osim prvog prijedloga ugovora i drugog prijedloga koji mi je donio zamjenik, drugih pisama se ne sjećam. Znači, ukupno su tri pisma došla; pismo namjere i pridjedlozi ugovora, prvi i drugi.

ČP:Što je u sebi sadržavalo pismo namjere?

MG: Ne sjećam se detalja. To je bilo pismo u kojem su opisali banku i da su spremni dati kredit i da imaju želje, koliko se sjećam doći na hrvatsko tržište. To nije bilo kratko pismo već na dvije tri strtane. Ne sjećam se detalja, to je bilo prije 17 godina, ali smo bili zadvoljni pismom namjera.

ČP:  Prvi put to pismo nazivate pismom namjere?

MG: Ja ga prvi put spominjem jer sam se sjetio da je to pismo došlo.To je bilo prije 17 godina i za mene je ta stvar bila gotova, završen posao.

ČP: Koga ste sve obavijestili o tom pismu, o sadržaju i kada?

MG: Predsjenika i najuže suradnike i obavijestio sam predsjednika Vlade da nam je Mock preporučio Hypo.

ČP: A koga ste i kada obavijestili o Mockovom pismu?

MG: Najbliže suradnike i predsjednika države, o tome sam već svjedočio.

Sudac: Kad ste ih obavijestili?

MG: Odmah nakon toga, dan ili dva najkasnije. U roku od dva dana.

ČP: Koliko ste zamjenika imali?

MG: Samo jednog.

ČP: Zašto u iskazu spominjete moj prvi službeni zamjenik?

MG: Samo jedan je bio zamjenik i to cijelo vrijeme. U vremenu godine dana bio je Ivan Šimonović ...

Sudac: Zašto spominjete prvi službeni?

MG: To je moj lapsus.

ČP: Pismo Mocka, je li ono bilo inicijativa Mocka ili odgovor na nečije pismo?

MG: Moji suradnici rekli su da je to vjerojatno započeo moj prethodnik, nisam to istraživao. Ja nisam Mocka osobno to molio,  jednostavno je to pismo došlo.

ČP: Vaš prethodnik je bio?

MG: Zdenko Škrabalo.

ČP: Da li je funkcija zamjenika ministra politička ili operativna?

MG: I politička i operativna, politička jer ga je imenovao predsjednik, a operativna jer mu je posao da vrši operativne poslove.

ČP: A što onda radi tajnik?

MG: Strogo operativno.

ČP: Da li ste ovo Mockovo pismo pokazali užem kabinetu?

MG: Ne. Samo sam izvijestio Vladu.

ČP: Koliko je bilo prijedloga ugovora o kreditu prije konačne verzije?

MG: Sjećam se samo jednog i ovog o kome sam svjedočio.

ČP: Kada ste dobili prvi prijedlog?

MG: Oko 15 ili 20 dana nakon sastnaka s predstavnicima Hypa u ministrastvu vanjskih poslova. 

11.48 sati Nastavlja se suđenje nakon pauze koju je tražila obrana.

Čedo Prodanović: Pred Uskokom ste dali tri iskaza, u jednom kažete da ste se naknadno prisjećali. Jeste li samoinicijativno dolazili ili su vas pozivali?

MG: Ja sam se javio jer sam se prisjetio. Meni je ovaj kredit u mom mandatu za vrijeme najvažnijih pregovora RH s međunarodnom zajednicom bio jedna nebitna stvar
Najbitniji su bili pregovori za oslobađanje države i uspostave mira, te situacija u BiH.

Sudac: Jeste li i drugi i treći put išli samoinicijativno?

MG: Oba sam puta ja išao sam.

ČP: Kad ste prvi pit čuli za ime Hypo banke?

MG: Za to ime prvi put sam čuo kada je došlo pismo Aloisa Mocka.

ČP: Kad je došlo to pismo?

MG: To pismo je došlo odmah poslije blagdana Velike Gospe.

ČP: Da li je zamjenik ministra, odnosno Sanader, imao pravo otvoriti poštu upućenu na Vas?

MG: Moju poštu otvarao je moj kabinet, a Sanader je imao ured u mom kabinetu. Prema tome, prvo pismo koje sam dobio od ministra Mocka je bilo pismo koje mi je donio netko od suradnika.

ČP: Ovo pismo od Hypa, na čije ime je došlo?

MG: Vi vjerojatno ne pitate za pismo namjera, što s njega tiče, ne znam na koga je bilo naslovljeno. Znam samo, svako pismo koje je izlazilo iz MVP- a , za koje su suradnici mislili da moram ja potpisati, ja sam ga odmah potpisao.

ČP: Pitam vas tko je ovlašten otvoriti poštu?

MG: Moji suradnici su odmah signirali poštu za onoga koji je vodio neki proces, a onda mi je taj prikazivao stvari.

ČP: Je li pismo donio suradnik ili zamjenik ministra?

MG: Ako se tiče pisma namjere, donio ga je moj zamjenik.

11.21 sati  Sudac Turudić: . Što ste odgovorili kad je zamjenik rekao da iseljenik traži da mu se plate usluge?

MG: To ne dolazi u obzir i zamjenik se složio.

Sudac: Kako se zove taj iseljenik, je li vam Sanader kazao?

MG: Ne sjećam se, moguće da mi je kazao.

Sudac: Sad znate kako se zove taj iseljenik?

MG: Pročitao sam u novinama da je taj iseljenik Eugen Laxa, moguće je da mi je zamjenik to spomenuo. Ali ja se toga ne sjećam.

Prijedlog konačnog ugovora došao je na ministarstvo, zamjenik mi ga je donio ali nisam ga zadržao jer ministar ne čuva kod sebe dokumentaciju već potpisuje ono što mu donesu, rekao je Granić na upit suca na koga je stigao prijedlog ugovora.

TL: Kada je došao prvi prijedlog ugovora, tko je bio zadužen da kontaktira predstavnike banke i za izmjenu onoga što ste rekli ranije ?

MG: Tadašnji zamjenik bio je ovlašten razgovarati s njima.

TL: Rekli ste da su od kredita kupljena ministarstva, kakvo je bilo stanje sa zgradama i što je to značilo RH?

MG: Imali smo samo dva veleposlanstva u Čileu i Austriji. Plaćali smo visoke tržišne naknade. U tom trenutku nije bilo izgleda za dogovor sa Jugoslavijom s kojom smo ratovali. Ovo je bio jedini način da dođemo do tih zgrada.

TL: Imate li saznanja da je za ugovor nekome isplaćena provizija?

MG: Ne, apsolutno.

TL: Ako sam vas dobor razumjela, kredit je bio povoljan?

MG: Da, jer je bio na oko 8,5 posto kamata na 7 godina, a kamte su u to vrijeme u Hrvatskoj bile između 17 i 20 posto.

TL: Je li mogao biti povoljniji?

MG: Pa, cijeli posao kupnje i kredit bio je povoljan. Ja samo mogu hipotetski govoriti, da bi kredit bio povoljniji za Hrvatsku ako ta provizija ne bi bila isplaćena. U tom smislu ne sjećam se da smo bilo što razgovorali o uglednom isljeniku, nije mi rekao u čemu se sastojalo njegovo pomaganje.

Rekao je da mu iseljenik pomaže u banci da se dobije povoljniji kredit, kazao je Mate Granić na upit suca Turudića.

TL: Tko je potpisao ugovor o kreditu?

MG: JA sam potpisao ugovor u skladu sa zakonom o Vladi, uvijek to ministar radi osim u slučaju duže bolesti ili odsutstva.

TL: Sjećate li se da bi zamjenik mogao biti obvlašten za potpisivanje?

MG: Ako je nešto potpisivano u ime Vlade, ne sjećam se da je itko potpisao a da nije bio ministar. Drugačije je ako bi se potpisivalo nešto u ime ministarstva.

Obrana Ive Sanadera zatražila je pauzu. 

11.05 sati Počinje svjedočenje Mate Granića. Ispituje ga tužiteljica Tamara Laptoš oko sastanaka s Kultererom i predstavnicima Hypo banke.

MG: To je bio sastanak negdje u prvoj polovici 10. mjeseca 1994. i poslije toga nisam bio niti na jednom stastanku s predstavnicima banke.

TL: Pismo namjere, u istrazi niste spominjali.

MG: Nakon pisanja medija i nakon izjava obrane g, Sanadera da sam možda i ja mogao primiti proviziju jako sam se koncentrirao na svaki trenutak vezan za kredit.
Nakndano sam se sjetio pisma namjere i još jedne stvari koju ću tijekom postupka reći.

TL: Možete li nam reći imate li novih saznanja o tijeku pregovora?

MG: Par dana nakon tog sastanka s bankarima, na kraju našeg rutinskog sastanka Sanader se nasmijao i kratko mi kazao da mu je Tuđman uputio Hrvata iseljenika koji ima odlične veze s Austrijom i Hypom da mu poogne. Rekao sam, neka ti pomogne ali ne želim formalne odnose s ministarstvom vanjskih poslova.

Na zagrebačkom Županijskom sudu u 11 sati nastavlja se suđenje bivšem premijeru i bivšem predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu za zloporabu položaja, ratno profiterstvo i primanje mita. 

U optužnicama za Hypo banku i slučaj Ina – MOL, koje su spojene u jednu zajedničku optužnicu, Sanadera se tereti da je nezakonito uzeo proviziju od kredita namijenjenih kupnji hrvatskih veleposlanstava te da je uzeo 10 milijuna eura mita kako bi pogodovao MOL-u, odnosno kako bi MOL preuzeo upravljačka prava nad Inom, iako na to nije imao pravo.

Prošlog tjedna svjedočio je Robert Tafra koji je dao iskaz o tome kako je upoznao Sanadera i Eugena Laxu. Ključni dio rasprave bio je prihvaćanje snimke nadzorne kamere iz restorana Marcellino, na kojem se vidi razgovor Sanadera i MOL-ova čelnika Z. Hernadija.

Ročište je završilo prvim dijelom svjedočenja bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića koji je kazao da je cijeli posao vezan za kredit Hypo banke vodio njegov tadašnji zamjenik Ivo Sanader. Danas će Granić nastaviti svjedočiti, a očekuje se da će ga ispitivati i Ivo Sanader.