Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje

21. PROSINCA 2012. 09:12h

Sudstvo u 2012.: Sanader, Paravinja, nagodbe, korupcijske afere...

Ivo Sanader

Foto

Hrvatska
4

Tekst

 Na hrvatskim sudovima 2012. nije nedostajalo medijski zanimljivih slučajeva, a po mnogo čemu najznačajniji su vezani za nekad najmoćnijeg čovjeka u državi, bišeg premijera i čelnika HDZ-a Ivu Sanadera koji je postao prvi optuženik za ratno profiterstvo u povijesti hrvatskog pravosuđa.

Uz optužbu da je sredinom 90-ih kao zamjenik ministra vanjskih poslova od austrijske Hypo banke uzeo 3,6 milijuna kuna provizije, Sanadera se tereti da je primio mito od MOL-a u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini. Nakon jednogodišnjeg suđenja u oba je slučaja proglašen krivim te je osuđen na deset godina zatvora pa će pravomoćnu odluku čekati u Remetincu iz kojega će dolaziti na suđenje u slučaju Fimi medija. Riječ je o korupcijskoj aferi u kojoj se po prvi put kao optužena pravna osoba pojavljuje politička stranka – HDZ. Tužiteljstvo tvrdi da je Sanader uz pomoć bivših stranačkih dužnosnika Mladena Barišića, Branke Pavošević i Ratka Mačeka, preko marketinške tvrtke po kojoj je afera dobila ime, iz državnih institucija i poduzeća izvukao oko 70 milijuna kuna, od čega je većina završila u stranačkom "crnom fondu". Nepravomoćna presuda očekuje se 2013., kada bivšem premijeru počinje i suđenje u slučaju "Planinska" jer se navodno okoristio i oštetio državni proračun pri kupnji zgrade Ministarstva regionalnog razvoja.

Sa Sanaderom adresu u Remetincu dijeli i njegov nekadašnji bliski suradnik Damir Polančec. Bivši potpredsjednik vlade najviši je državni dužnosnik pravomoćno osuđen zbog zlouporabe položaja. Kažnjen je s deset mjeseci zatvora zbog naručivanja nepotrebne stručne studije, vrijedne pola milijuna kuna.

GODINA NAGODBI

Mogućnost priznanja krivnje i nagodbe s tužiteljstvom ove se godine naveliko koristila. S USKOK-om se nagodilo čak četvero od petero optuženih za pokušaj podmićivanja neimenovanih sudaca Vrhovnog suda kako bi se promijenila presuda za ratni zločin Branimiru Glavašu. Saborski zastupnik HDSSB-a Ivan Drmić, bivša zamjenica glavnog urednika Glasa Slavonije Sanja Marketić, Božica Tadić-Ćavar i splitski poduzetnik Srećko Jurišić s USKOK-om su se nagodili na uvjetne zatvorske kazne. Drago Tadić jedini se nije nagodio pa mu se sudi. On je optužen i za malverzacije s nabavom šljunka za izgradnju autoceste Slavonica. S USKOK-om se nagodio i bivši čelnik Hrvatskih šuma Darko Beuk koji je priznao da je sudjelovao u aferi "Fimi medija" te je uvjetno osuđen na 11 mjeseci zatvora. Za njegovim primjerom se poveo i bivši član uprave HEP-a Ante Despot, zet Mladena Barišića, koji je pristao na 15 mjeseci zatvora, novčanu kaznu od 600 tisuća kuna i vraćanje 200 tisuća kuna primljenog mita. Najveća nagodba dogodila se krajem studenoga kad je čak 57 od 69 optuženih za sređivanje lažnih invalidskih mirovina priznalo krivnju u zamjenu za blažu kaznu, a među njima i tv zvijezda i bivši voditelj zagrebačkog zavoda za mirovinsko osiguranje Drago Rubala. Pristao je na kaznu od dvije godine zatvora, povratak 75 tisuća eura, a na ime tzv. proširene odgovornosti državi je prepustio stan vrijedan više od 1,6 milijuna kuna.

SVEPRISUTNA KORUPCIJA

Domaći, ali i strani političari već godinama kao mantru ponavljaju da je korupcija rak rana hrvatskog društva. To je potvrdio i niz otkrivenih afera koje su pokazale da je ta pošast zahvatila gotovo sve dijelove društva - politiku, zdravstvo, sport, medije, vojsku, policiju pa i samo sudstvo. Na to ukazuje i presuda sucu Visokog trgovačkog suda Bariši Gašparu koji je u ožujku nepravomoćno osuđen na godinu i deset mjeseci zatvora zbog primanja 25 tisuća eura mita i namještanja pravosudnih ispita. Uz to mu je na pet godina zabranjeno obnašati sudačku dužnost, a u slučaju pravomoćnosti oduzet će mu se i mitom stečen novac. Pred svojim kolegama su se od optužaba morali braniti i dubrovački suci Ivan Besjedica i Pero Miloglav. Prvi je zajedno s poduzetnikom Perom Vićanom u lipnju uvjetno osuđen na deset mjeseci zatvora zbog afere "Vrtovi sunca", a drugi je oslobođen.

"Hipokrat" je po broju osumnjičenih najveća ovogodišnja antikorupcijska akcija. Zbog sumnje da ih je farmaceutska tvrtka "Farmal" podmićivala kako bi pacijentima propisivali njene proizvode, širom Hrvatske je osumnjičeno 49 liječnika, dok ih je pod istragom čak 350. Toj akciji je par mjeseci ranije prethodila vijest iz SAD-a o nagodbi američke farmaceutske tvrtke Pfizer koju je država tužila zbog podmićivanja liječnika u nekoliko zemalja, ukjučujući i Hrvatsku, u razdoblju od 1997. do 2001. Državno odvjetništvo je od SAD-a zatražilo dokumentaciju, no zasad se ne zna do kuda je stigla istraga. U listopadu je zbog kupoprodaje ispita na zagrebačkome Medicinskom fakultetu osumnjičeno 12 osoba, među kojima su profesor anatomije Zlatko Kelović i Božo Lončar, suprug zamjenice glavnoga državnog odvjetnika Višnje Lončar koja je podnijela ostavku.

Krajem istog mjeseca na bjelovarsko-bilogorskom području uhićeno je 37 osoba, među kojima je 11 policajaca osumnjičenih da su za mito vlasnicima prijevozničkih tvrtki odavali vrijeme nadzora prometa. Istražujući curenje podataka policija je u rujnu došla do dvojice svojih djelatnika Marka Svaline i Vjekoslava Drnića. Sumnja se da su prodavali podatke o tajnim istragama, a ubrzo su uhićena i trojica navodnih kupaca Vlado Rajić, Igor Mlinar i Rudolf Krpina. Čišćenje vlastitih redova policija je nastavila i u prosincu kada je zagrebački policijski inspektor Mislav Merkaš, zadužen za suzbijanje prostitucije, osumnjičen da je povezao pripadnike kriminalne skupine koji su organizirali pružanje seksualnih usluga, pri čemu im je u zamjenu za mito šest godina odavao policijske podatke o racijama. Na tome je navodno zaradio najmanje 252 tisuća eura. Istražuje se i njegovu suprugu policajku koja je povremeno odavala tajne informacije te još 11 osoba.

Od većih antikorupcijskih akcija koje su urodile optužnicama tu je slučaj u kojem se 45 osoba, među kojima i 14 carinika i četvorica policajaca, tereti za krijumčarenje robe u Hrvatsku. USKOK je u rujnu optužio bivšeg zapovjednika HV-a generala Mladena Kruljca i petoricu zbog 16,5 milijuna kuna "teških" malverzacija sa zemljištem na području općine Sibinj, kod Slavonskog Broda, a u Splitu je nakon dugogodišnje istrage u studenom počelo suđenje osmorici za aferu "Brodosplit" u kojoj je ta tvrtka navodno oštećena za 4,7 milijuna dolara. Slučaj je otkriven još 2006. kada je iz Austrije stiglo upozorenje o pranju novca.

Korupcija i zlouporabe nisu zaobišle ni sport. Najpoznatiji ovogodišnji slučaj vezan je uz bivšeg potpredsjednika Hrvatskog nogometnog saveza Željka Širića i bivšeg predsjednika sudačke komisije Stjepana Djedovića koji su optuženi zbog primanja 30 tisuća eura mita za "korektno" suđenje Hajduk. Širić je optužen i za primanje mita od bivšeg tajnika NK Karlovac Nevena Šprajcera s kojim se navodno dogovorio da za 15 tisuća eura po sezoni tom klubu osigura "pošteno" suđenje. Uhićeni su bili i bivši sportski direktor, tajnik i šefica računovodstva RNK Split Nenad Pralija, Špiro Barbarić i Snježana Blažević. Nakon istrage USKOK je odustao od njihovog progona zbog navodnog podmićivanja od 2007. do 2011. zahvaljujući kojem su, sumnjalo se, klub uveli iz četvrte u prvu ligu. Istragu o navodnim zlouporabama ovlasti u gospodarskom poslovanju protiv njih USKOK je prepustio splitskom Općinskom državnom odvjetništvu.

Kraj godine donio je zanimljivu parnicu u kojoj bjelovarski nogometni sudac Vlado Marić tuži Uefu i traži milijun eura naknade štete jer ga je kontroverzni Uefin istražitelj Robin Bokšić optužio za namještanje finalne utakmice Hrvatskog kupa 2009. Općinski sud u Daruvaru, na kojem se vodi postupak, mogao bi postati poznat i širom Europe ako se ostvari namjera Marićevog odvjetnika da svjedoči i sam čelnik Uefe Michael Platini.

Na optuženičkoj klupi tek se treba naći bivši direktor Hajduka Fredi Fiorentini i sam klub. Tereti ih se da su oštetili državu za više od devet milijuna kuna jer 2008. pri isplati naknade četvorici bivših igrača nisu platili porez i druga davanja. Fiorentini je ranije optužen da je i 2005. bez plaćanja poreza i prireza isplatio naknade igračima i trenerima oštetivši državu za oko 270 tisuća kuna.

Sredinom prosinca dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić i nezavisni vijećnik Pero Vićan nepravomoćno su osuđeni na uvjetne zatvorske kazne od jedne godine, odnosno deset mjeseci zbog zlouporabe položaja i poticanja na zlouporabe u kupoprodaji nekretnine na otoku Šipanu.

RATNI ZLOČINI NE ZASTARJEVAJU

I 17 godina nakon rata hrvatski sudovi bave se ratnim zločinima, a jedan od najdužih postupaka je slučaj "Koranski most". Nakon više od 20 godina i pet nepravomoćnih presuda bivši policijski specijalac Mihajlo Hrastov u rujnu je na Vrhovnom sudu osuđen na četiri godine zatvora zbog ubojstva 13 neprijateljskih vojnika 1991. No ni šesta presuda nije pravomoćna jer postoji pravo žalbe u trećem stupnju.

Na zagrebačkom Županijskom sudu u listopadu su izrečene nepravomoćne presude za ratni zločin, odnosno mučenje 34 ratna zarobljenika u tzv. Konačištu ratnih zarobljenika u Kerestincu. Bivši zapovjednik tog logora Stjepan Klarić osuđen je na tri i pol godine, a njemu podređeni vojnici Dražen Pavlović, Željko Živec i Goran Štrukelj na po godinu zatvora, dok je Viktor Ivančin dobio dvije godine.

Za ratni zločin u Borovu Selu osječki Županijski sud je Milana Marinkovića nepravomoćno osudio na tri i pol godine zatvora. On je jedini dostupan hrvatskome pravosuđu, od petorice optuženika. Proglašen je krivim za zlostavljanje i mučenje dvojice ranjenih hrvatskih policajaca u Borovu Selu u svibnju 1991.

Na istom je sudu na 11 godina zatvora nepravomoćno osuđen bivši pripadnik 130. brigade HV-a Enes Viteškić, zbog ratnog zločina ubojstva 18 srpskih civila u Paulinom dvoru 1991. To mu je bilo treće suđenje jer je u prva dva oslobođen, ali je Vrhovni sud vraćao predmet na ponovno suđenje. Drugi optuženik Nikola Ivanković je na izdržavanju kazne jer je ranije pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora.

Zbog ratnog zločina protiv civila tijekom okupacije Dalja od 1993. do 1995. osječki je sud po četvrti put Čedu Jovića nepravomoćno osudio na pet godina zatvora jer kao zapovjednik vojne policije nije spriječio zlostavljanja mještana nesrpske nacionalnosti, zbog kojih je jedan umro. Tri ranije presude su ukinute.

Bivši karlovački policajac Željko Gojak osuđen je, pak, na devet godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civila, odnosno ubojstva dvoje srpskih civila, 14-godišnje Danijele Roknić i Dragice Ninković, u listopadu 1991. u karlovačkom naselju Sajevac. Taj je zločin u medijima poznat i kao "karlovački slučaj Zec".

Na četiri i pol godine zatvora u ponovljenom suđenju nepravomoćno je osuđen Miljenko Bajić zbog ratnog zločina nad civilima u Vojno-istražnome centru Lori u Splitu 1992. Proglašen je krivim za smrt dvojice srpskih civila.

Osim ratnih zločina iz Domovinskog rata, pravosuđe je istraživalo i likvidaciju 21 civila kod Duge Rese s kraja Drugog svjetskog rata, zbog čega je otvorena istraga protiv Josipa Boljkovca, bivšeg šefa karlovačke Ozne i prvog hrvatskog ministra unutarnjih poslova.

ZA NAJTEŽE ZLOČINE NAJVEĆE KAZNE

Ove je godine zbog najtežih zločina dosuđeno nekoliko maksimalnih 40-godišnjih zatvorskih kazni. Toliku je dobio kamiondžija Dragan Paravinja zbog pokušaja silovanja i ubojstva Antonije Bilić i pokušaja silovanja još jedne djevojke. Nakon sedmomjesečnog suđenja zatvorenog za javnost, Paravinja je u listopadu nepravomoćno osuđen, a 40-ak dana kasnije kod Josipdola je pronađeno tijelo 17-godišnje djevojke iz Krička kraj Drniša. Nakon njenog nestanka u lipnju 2011. pokrenuta je nezapamćena potraga koja je u dva navrata prošla i područjem na kojemu su pronađeni posmrtni ostaci.

U svibnju je na ponovljenom suđenju nepravomoćno na 13 godina zatvora osuđen Dragan Jung zbog ubojstva 77-godišnje Marije Knapić u Labinu 2001. Budući da je za ubojstvo 22-godišnjaka u Zagrebu 2005. ranije osuđen na 30 godina, pulski Županijski sud mu je izrekao jedinstvenu kaznu od 40 godina.

Zagrepčanin Pero Lukić nepravomoćno je u Koprivnici osuđen na istu kaznu zbog ubojstva iz koristoljublja 71-godišnjega umirovljenika Hrvoja Filipovića. Osuđeni i njegova nevjenčana supruga, koja je u međuvremenu umrla, preko oglasa za druženje su upoznali žrtvu, omamili je pićem s tabletama, prevezli u šumu, polili benzinom i zapalili.

Naručivanje ubojstva roditelja nije čest slučaj, barem ne u Hrvatskoj, no ove je godine jedan takav u listopadu nepravomoćno završen 15-godišnjom zatvorskom kaznom Zvonimiru Balovu. On je poznaniku ponudio 100 tisuća eura da mu ubije oca, kojega ranije nije uspio ubiti sjekirom, ali i majku i psa. Motiv tog zločina bilo je naslijedstvo roditeljske imovine.

Velik interes javnosti izazvao je i slučaj 28-godišnje Slađane Novoselnik koja je nepravomoćno osuđena na 22 godine zatvora jer je 17-godišnjeg nećaka, s kojim je tri godine bila u tajnoj vezi, nagovorila da ubije njenog supruga za kojeg je tvrdila da je zlostavljač. Na poticaj, kako su je prozvali mediji, "fatalne ujne" maloljetnik je zločin počinio krajem lipnja na otoku Hvaru i za to je osuđen na deset godina zatvora.

Krajem godine na kazne od četiri do 40 godina zatvora nepravomoćno su osuđeni pripadnici zagrebačke kriminalne skupine koja je izvela krvavu pljačku poslovnice Fine 2005. u kojoj su ubijena dvojica zaštitara te niz razbojničkih akcija od 2004. do 2008. u kojima je opljačkala više od šest milijuna kuna. Dubravko Žugelj je kao egzekutor zaštitara osuđen na 40 godina, dok je organizator svih ostalih razbojništava Ivan Boršić dobio 10 godina. Sedmorica su dobila od četiri do deset godina zatvora, a dvojica su oslobođena.

VRHOVNI SUD

Slučaj ubojstva novinara Ive Pukanića i njegovog suradnika Nike Franjića 2008. dospio je na Vrhovni sud koji je u srpnju trojici optuženika povećao zatvorske kazne za ukupno 15 godina - najviše Slobodanu Đuroviću, s 15 na 25 godina, a Bojanu Guduriću s 30 na 33 godine i Robertu Mataniću s 33 na 35 godina. Suoptuženima Luki Mataniću i Amiru Mafalaniju potvrđene su kazne od po 16 godina zatvora, dok je Željku Milovanoviću, kojem se u Beogradu sudi za isti zločin potvrđena 40-godišnja kazna. Osuđeni na dugotrajni zatvor (od 20 do 40 godina) imaju pravo još jedne žalbe o kojoj će Vrhovni sud raspravljati sredinom siječnja.

Najviši sud ove je godine ukinuo nepravomoćnu osuđujuću presudu glavnom tajniku HNS-a Srećku Ferenčaku i suoptuženom Petru Turkoviću u tzv. aferi nanbudo kojom su obojica bila osuđena na po godinu dana zatvora, pa im se ponovo sudi za nezakonitu prodaju gradskog zemljišta na čemu su prema optužnici zaradili 9,5 milijuna kuna. Nepravomoćna presuda bila je razlog zbog kojega Ferenčak nije imenovan u Nadzorni odbor JANAF-a.

Vrhovni je sud krajem listopada raspravljao o žalbama na presudu u "aferi kamioni" kojom je bivši HDZ-ov ministar obrane Berislav Rončević osuđen na četiri godine zatvora jer je kupnjom skupljih i lošijih kamiona za Hrvatsku vojsku državu oštetio za 10,2 milijuna kuna. Uz prvog ministra osuđenog nakon tzv. uskočke istrage, zbog pogodovanja u kupnji Ivecovih kamiona kažnjen je i Rončevićev pomoćnik Ivo Bačić. Njemu je zagrebački Županijski sud dosudio dvije godine zatvora i obvezu da s Rončevićem državi vrati novac, za koji se na suđenju nije utvrdilo gdje je završio. Još nije poznata odluka vrhovnih sudaca u tom slučaju. U međuvremenu Bačić je u studenom "zaradio" novu USKOK-ovu optužnicu jer je navodno jednoj tvrtki namjestio javni natječaj za obnovu vojarne i zauzvrat dobio kuhinju vrijednu 52 tisuće kuna.

Potpuno oprečne odluke Vrhovnog suda koji je zbog homofobne izjave oslobodio izvršnog predsjednika Dinama Zdravka Mamića, a osudio bivšeg predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza Vlatka Markovića ukazale su, po ocijeni nekih udruga, na nedosljednu i neujednačenu sudsku praksu koja je i opasna jer dovodi do toga da nema jedinstvene primjene zakona. Marković je osuđen zbog izjave da za nogometnu reprezentaciju ne bi mogao nastupiti deklarirani homoseksualac jer "nogomet igraju samo zdravi ljudi", na što je Mamić kazao da ni u njegovoj reprezentaciji ne bi mogli igrati nogomet, jer on gej čovjeka "ne vidi kako ide glavom na kopačku, ali ga vidi kao baletana, tekstopisca i novinara".

Udruge za ljudska prava pozdravile su odluku Vrhovnog suda o odbijanju izručenja novinarke Vicdan Ozerdem koju pod optužbom za terorizam traže turske vlasti.

POGLED UNAPRIJED

U sjeni razvikanih i medijima najzanimljivijih slučajeva, zagrebački Trgovački sudu je dopustio postupak koji bi za korisnike kredita mogao imati dalekosežne posljedice. Sud je, naime, u prosincu na pripremnom ročištu prihvatio tužbu Udruge Potrošač protiv osam banaka zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope, ali je odbacio zahtjev da se bankama naloži da potrošačima izmjene ugovorene obveze i glavnicu vežu uz euro. Prvo ročište očekuje se u veljači. Po podacima udruge u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita vezanih za "švicarce", kojima su posljednjih godina zbog tečajne razlike i viših kamata rate porasle od 35 do čak 100 posto.

U 2013. trebala bi početi suđenja direktorima javnih poduzeća (HAC, HEP, HPB, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) povezanih s aferom "Fimi medija", zatim suđenje bivšem varaždinskom gradonačelniku Ivanu Čehoku, a očekuje se i završetak pomalo zaboravljene afere Spice, odnosno slučaja Podravka.

Očekuje se i prvostupanjska presuda bivšem savjetniku u MUP-u i zapovjedniku pričuvne policijske postrojbe Tomislavu Merčepu optuženom za ratni zločin protiv civila sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja 1991., zatim zagrebačkom poduzetniku Tomi Horvatinčiću optuženom za izazivanje pomorske nesreće u kojoj je poginulo dvoje talijanskih nautičara te bivšem šibenskom vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici za tragediju na Kornatu u kolovozu 2007. u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca.

Nepravomoćna presuda mogla bi biti izrečena i bivšem direktoru programa Nove TV Sinišu Svilana kojem se sudi zbog primanja 262 tisuće eura mita od direktora tvrtke Core media Vladimira Šelebaja Selliera u zamjenu za prikazivanje njegovih emisija. Šelebaja, pak, čeka suđenje jer je od 2004. do 2007. preko fiktivnih računa izvukao 9,4 milijuna kuna iz svoje dvije tvrtke i državu zakinuo za 3,1 milijun kuna neplaćenog PDV-a.

Već početkom godine može se očekivati prvostupanjska presuda bivšim pripadnicima specijalne policije Franji Drlji i Boži Krajini za ratni zločin u Gruborima, u kojima je nakon "Oluje" ubijeno šestero srpskih civila.

(Hina)