EKONOMSKO IZVJEŠĆE

7. VELJAčE 2008. 14:14h

Svjetska banka: U 2008. hrvatska inflacija 6 posto

Tekst

Prognoze Svjetske banke o stopi rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini revidirane su s 4,9 na 4,5 posto.

Iako su ekonomski izgledi za nove članice Europske unije i Hrvatsku za ovu godinu općenito pozitivni, treba očekivati usporavanje stopa gospodarskog rasta i više stope inflacije u odnosu na prethodne godine, pokazuje danas predstavljeno "Redovno ekonomsko izvješće EU8 + 2 + Hrvatska" Svjetske banke.

Tako su prognoze Svjetske banke o stopi rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini revidirane sa 4,9 na 4,5 posto, dok se inflacija očekuje na razini od oko 6 posto, rekla je predstavljanju izvješća glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster, istaknuvši pritom kako je i tako snižena, stopa rasta od 4,5 posto još uvijek značajna.

Prema izvješću Svjetske banke, usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni, kao posljedica financijske krize u SAD-u, 'prelilo' se dijelom i na zemlje regije, koje velikim dijelom 'posluju' s europskim zemljama.

No, pozitivno je da je taj rizik ograničen specifičnostima zemalja u regiji, poput činjenice da banke u regiji zbog konzervativnije politike poslovanja nisu bile jače izložene financijskoj krizi ili da je rast u tim zemljama uglavnom generiran domaćom, a ne izvoznom potražnjom.

Restriktivne mjere usporile kreditno zaduženje

U Hrvatskoj su također na vrijeme 'aktivirane' restriktivne mjere monetarne politike, koje su već doprinijele usporavanju kreditnog zaduživanja.

To su i razlozi zbog kojih i 'najcrnji scenarij', tehničke recesije u SAD-u, ne bi trebao značajnije negativno utjecati na gospodarstvo regije, pa tako i Hrvatsku, izuzev primjerice smanjenja financijskih kretanja u regiji ili već prognoziranog usporavanja gospodarskog rasta, ocjenjuju u Svjetskoj banci.

S druge strane, inflacija potaknuta rastom cijena hrane i nafte raste u svim europskim zemljama, pa tako i zemljama regije, a mjere koje su vlasti tih zemalja poduzele za sada nemaju značajniji učinak.

Monetarne vlasti regije pritom postupno ostaju bez instrumenata kojima bi utjecale na inflaciju, posebice u uvjetima uglavnom fiksne tečajne politike, pa će se u borbi protiv inflatornih pritisaka morati aktivnije koristiti fiskalni alati.

Primjer za to su smanjenje javne potrošnje, koja bi ostavila prostora za porezno rasterećenje gospodarstva, smanjenje komunalnih naknada ili kontrola cijena energenata, drže u Svjetskoj banci.