TEŽAK POSAO: Pročitajte što sve čeka Zorana Milanovića u ovom mandatu

Proračunski su prihodi manji nego ranije i morat ćemo ići na dijetu, jedna je od posljednjih poruka izbornog favorita Zorana Milanovića izrečena uoči izborne šutnje! Njoj će se budući premijer idućih dana vjerojatno često vraćati kada se suoči s valom kritika da su prije izbora govorili jedno, a na vlasti čine drugo.

Koga će novi ministri staviti na prisilno gladovanje, bit će jasnije kada potkraj siječnja ili tijekom veljače predlože svoj proračun. Da bi spriječili pad kreditnog rejtinga, vodećim je političarima već rečeno da 2012. godine moraju srezati rashode za 1,5 posto BDP-a, odnosno za pet milijardi kuna! Uz očekivani pad BDP-a od jedan posto u idućoj godini, to znači da proračun za 2012. ne bi smio biti veći od 115 milijarda kuna!

Škare će morati rezati još oštrije jer su u međuvremenu iskrsnuli novi troškovi – kao na primjer milijardu kuna veće obaveze za kamate ili troškovi priključenja Europskoj uniji, jer taj novac država više ne može posuđivati nego ga treba uzeti nekome od postojećih korisnika. Sve u svemu, dovoljno da budući premijer nemirno spava.

Smjena vlasti događa se u izuzetno nepovoljnom okruženju, pritisnuta dužničkom krizom eurozona tone u recesiju, a stanje dodatno otežavaju nedefinirani odnosi unutar EU, koji će imati velikog utjecaja i na Hrvatsku. Ulazak Hrvatske u Uniju trebao je za domaće gospodarstvo biti snažan vjetar u leđa, ali sada izostaje i taj pozitivan impuls, jer je zemlja postala talac domaćih i tuđih pogrešaka.

Povećanje mirovina

Nova će vlast preuzeti kormilo s prezaduženim tvrtkama, neefikasnim javnim sektorom, visokim vanjskim dugom i velikim rizicima koji prate europsku monetarnu uniju. Hrvatska ima visoku poreznu presiju i gornji plafon zaduženosti, u čemu će nova vlada morati plivati. Iduće bi godine trebalo povećati i mirovine, sindikati imaju dogovor s dojučerašnjom vladom za povećanje plaća, a čim su Vesna Pusić i Zoran Milanović tijekom kampanje kazali da ih dogovor bivše vlade i sindikata ne obavezuje, sindikalac Vilim Ribić zaprijetio im je štrajkom!

Čuvanje kreditnog rejtinga trebalo bi omogućiti nesmetano plaćanje obaveza prema inozemnim dužnicima, no ostaje problem unutarnjeg duga i nelikvidnosti – koji su obećali riješiti za šest mjeseci. To će biti vrlo teško ako ne bude svježeg kapitala i ako država ne smanji svoje troškove da bi se krediti usmjerili prema tvrtkama. Poslovna politika banaka bit će usmjerena na čuvanje vlastitih pozicija i imovine, a ne na otkrivanje isplativih projekata. Docent zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica kaže da nova vlada svakako treba što prije platiti sve račune i napraviti inventuru javnog sektora, te paralelno s tim sastaviti plan uravnoteženja proračuna tijekom sljedećih 4-5 godina, temeljen na realnim stopama rasta BDP-a.

– Bez kredibilnog plana koji će biti “svetinja” preostaju samo rezanja u grčkom stilu – kaže Tica.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek također ističe važnost proračuna koji će jako puno reći o ekonomskom programu i orijentaciji nove vlade, ali to nije dovoljno.

– Uz proračun, Vlada bi trebala svoje napore usmjeriti i na identifikaciju velikih investicijskih projekata privatnih poduzeća koji bi se mogli realizirati u razmjerno kratkom vremenu, zatim na identifikaciju svega što je do sada sprečavalo poduzetnike da poduzmu te projekte, te koordiniranom radu ministarstava i javnih poduzeća na uklanjanju uočenih prepreka – kaže Švaljek.

Za sindikalca Vilima Ribića koji je zaprijetio štrajkom taknu li plaće reforma državne uprave mora biti najvažniji posao nove vlasti.

– Ne smije to biti troškovna reforma onako kako to sebi zamišlja kapital i njegovi analitički pouzdanici, nego funkcionalna radi povećanja učinkovitosti. To uključuje promjenu sustava plaća radi stimuliranja najboljih i najstručnijih ljudi za rad u državnoj upravi, jer bez toga ni jedna vlast neće uspjeti provesti ono što namjerava. U ministarstvima radi puno ljudi, ali tek nekoliko onih koji posao mogu vući i kreativno ispunjavati ciljeve vlade. Uvjerili smo se da je s postojećim kadrovskim potencijalom nemoguće realizirati bilo koje ciljeve i vrlo brzo će se nova vlast s time susresti. Dok shvate o čemu je riječ, proći će godina dana. Malo ljudi ima uvid u katastrofalno kadrovsko i stručno stanje po ministarstvima – kaže Ribić.

Saša Drezgić, docent na Ekonomskom fakultetu Rijeka, razumije potrebu da se prvo provede analiza cjelokupnog sustava javnog financiranja koje iza sebe ostavlja dosadašnja vlast za koju se najblaže rečeno moći reći da nije dovoljno transparentna.

Glasali protiv, a ne za

– U prvom planu potrebno je postaviti ili zadržati stručne pojedince u sve državne institucije i javna poduzeća. S mandatom koji zahtijeva uspješnost – te sankciju ukoliko ne dođe do napretka. Također je izuzetno važno da se od početka strogo sankcionira bilo kakvo koruptivno i nezakonsko ponašanja javnih djelatnika – kaže Drezgić.

U tom smjeru idu i Ribićeva upozorenja:

– Vlast mora biti vjerodostojna, obračunati se sa svim privilegijama u državi, smanjiti poticaje i subvencije, izaći s vremenskim planom smanjenja broja općina, objaviti registar branitelja i preispitati povlastice a da ne dira stvarne stradalnike. Time se stječe vjerodostojnost. Pukim dobivanjem izbora vlast neće steći vjerodostojnost jer je hrvatsko biračko tijelo svoj deficit demokratskog iskustva iskazalo ovaj put u glasovanju protiv, a ne za. Dakle, vlast nije sigurna u stupanj potpore, stoga su prvi mjeseci borba za stjecanje povjerenja. Ako to nova politika ne osjeti, onda je nesposobna – kaže Ribić.

Što čeka novu vladu

Zadržati ovaj kreditni rejting

Donošenje proračuna koji će uvjeriti sve strane vjerovnike da je Hrvatska sposobna plaćati sve svoje dosadašnje obaveze i zadržati kreditni rejting na sadašnjem statusu.

Rezanje proračuna za 5 mlrd. kuna

Čuvanje rejtinga podrazumijeva smanjenje ukupnih proračunskih rashoda za 5 milijardi kuna, što će se teško postići bez smanjenja izdataka za plaće i druge socijalne transfere.

Kroz privatni kapital spasiti BDP

Pribavljanje kapitala za privatne investicije koje mogu nadoknaditi pad državne potrošnje, jer će u protivnom BDP pasti više od 1 posto, što se očekuje neovisno o tome što će vlada učiniti.

U pola godine 
ponuditi rješenje

Dugi rokovi plaćanja, blokirane tvrtke i neplaćene obveze usporile su gospodarske aktivnosti, novu vladu obvezuje obećanje da će taj problem riješiti za pola godine.

Zadržati ovaj kreditni rejting

Reforma državne uprave i uspostava vjerodostojne vlasti kojoj će građani početi vjerovati, bez afera, velikih pronevjera i bogaćenja na račun naroda moraju biti jedan od prioriteta.