Turisti u Hrvatskoj peglaju kartice: Prošle godine potrošili 829 mil. $

Stranci su lani na odmoru u Hrvatskoj bili šire ruke nego 2009., prema analizi kartičarske kuće Visa. Putem te su kartice potrošili 7,5 posto više novca, ukupno 829 milijuna dolara. Nijemci su najviše potezali karticu, a potrošnjom od 80,7 milijuna dolara nadmašili su rekordere iz 2009., Talijane, koji su sa 75,8 milijuna dolara u 2010. pali na treće mjesto. Od njih su lani više karticu “peglali” i Britanci, koji su na odmoru u Hrvatskoj putem Visa kartice potrošili protuvrijednost 78,4 milijuna dolara. 

Je li moglo više 

Tradicionalno najturističkiji mjeseci kolovoz i lani je za domaćine bio najizdašniji. Samo tada stranci su “peglajući” Visu potrošili 229,7 milijuna dolara. 

Je li domaćinima na Jadranu moglo ostati i više da je mogućnost plaćanja karticama razgranatija? Naime, još ima restorana i trgovina, posebice na otocima – u koje zalaze jadranski gosti s ponajdebljim novčanicima, nautičari – koji još primaju isključivo gotovinu. 

– Daleko od toga da uvijek ne može biti bolje, ali zapravo smo zadovoljni brojem mjesta koja u Hrvatskoj primaju kartice, posebice usporedimo li to sa susjednim zemljama – kazao je predstavljajući analizu Visin generalni direktor za jugoistočnu Europu Jean-Marc Tonti. 

Od stranaca s Visom u džepu ponajviše su se, inače, u 2010. okoristile marine, bankomati, željeznica, banke, mjenjačnice..., na koje se odnosi čak 401 milijun dolara potrošnje stranih gostiju, odnosno sedam posto više nego u 2009.

Na drugome su mjestu smještajni objekti s potrošnjom putem Visa kartice od gotovo 146 milijuna dolara i 6,3 posto više nego lani. Najveći su rast potrošnje, 14 posto, imale pekarnice, vinarije, knjižare, dućani s kućnim potrepštinama i sl., u kojima su stranci ostavili 55,5 milijuna dolara. 

Na gorivo čak 13% više 

Zadovoljni mogu biti i na benzinskim postajama, na kojima je potrošnja porasla 13 posto, na ukupno 61,3 milijuna dolara. Supermarketi su prema 2009. lani bili u plusu 5 posto (ubrali su 33,9 mil. dolara), a toliko je porasla i potrošnja za najam automobila (ukupno 11,8 mil.). U minusu su samo zračni promet (16 posto) te jedan posto izleti, barovi, iznajmljivanje brodova. 

– Kao turistička zemlja ne možemo biti zadovoljni što strani gosti najviše potroše na smještaj i hranu. Mora porasti udio za zabavu, kulturu, šoping... – upozorava Sanda Čorak, ravnateljica Instituta za turizam.