U CMC Sisak puštena u rad nova čeličana

U CMC-u Sisak, nekadašnjoj Željezari Sisak, danas je svečano puštena u rad nova najsuvremenija čeličana u kojoj će se godišnje proizvoditi 450 tisuća tona najkvalitetnijeg čelika, a u čiju je izgradnju američka kompanija CMC iz Dallasa uložila 65 milijuna dolara.

To je najveća američka investicija u Hrvatskoj do sada i najveće ulaganje u proizvodnju u Hrvatskoj, istaknuto je na svečanosti puštanja u rad nove čeličane.

Novu čeličanu, u nazočnosti dužnosnika Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije i Vlade Republike Hrvatske, te američkog veleposlanika u Hrvatskoj Jamesa B. Foleya, svečano je, presijecanjem vrpce u rad pustio predsjednik Nadzornog odbora CMC-a Sisak Hans Zöllner.

Predsjednik Uprave CMC-a Sisak Paško Vela istaknuo je da je izgradnja novog postrojenja za preradu čelika, kapaciteta 450 tisuća tona čelika godišnje, trajala godinu dana, da je na njoj je radilo 21 poduzeće, od čega 14 iz Hrvatske, odnosno oko 1.200 ljudi.

Kapacitet nove elektropeći povećan je za šest puta u odnosu na staru elektro peć.

Više od tehničkih detalja, veseli nas činjenica kako se tijekom njene izgradnje nije dogodila niti jedna ozljeda na radu, naglasio je Vela.

Podsjetio je i da je CMC do sada, odnosno u protekle dvije godine i devet mjeseci otkako su vlasnici bivše sisačke Valjaonice cijevi, u tu tvrtku uložili oko 200 milijuna dolara, da su najveće poduzeće u Sisku koje zapošljava najviše ljudi.

Istaknuo je i kako je u novu čeličanu ugrađen i najmoderniji sustav za otprašivanje te da novi pogon ima najviše ekološke standarde.

Američkoj kompaniji, svim radnicima CMC-a, a posebno njegovoj upravi, svim izvođačima, na velikom uspjehu čestitao je i gradonačelnik Siska Dinko Pintarić, koji je ocijenio da je to veliki dan za taj grad i sve njegove stanovnike.

Američka kompanija Commercial Metals Company (CMC) je sredinom rujna 2007. godine preuzela poslovanje Valjaonice cijevi Sisak nakon što je okončana transakcija između njezine švicarske podružnice Commercial Metals Int-ernational AG i hrvatske Vlade, odnosno Hrvatskog fonda za privatizaciju.