U Hrvatskoj 50 tisuća patoloških kockara

Polovica kockara ovisna je o alkoholu, 70 posto ih ima depresivni poremećaj, a trećina ih pati od anksioznog poremećaja u obliku straha.

U Hrvatskoj ima 50 tisuća patoloških kockara, a još stotinjak tisuća ljudi ima raznih problema s kockom.

Po riječima voditelja Odjela za ovisnosti Psihijatrijske bolnice Vrapče dr. Ante Bagarića, ovisnost o kockanju psihijatri od 1980. godine svrstavaju među bolesti pod nazivom patološko kockanje.

Kocka kao porok često ne ide sama pa većina kockara ima još neki poremećaj. Tako je polovica kockara ovisna o alkoholu, 70 posto ima depresivni poremećaj, a trećina ih pati od anksioznog poremećaja u obliku straha, nervoze, napetosti i sličnog.

Photo javno165

Od 20 do 30 posto patoloških kockara pokušalo je počiniti samoubojstvo, a svjetski pokazatelji upućuju na to da 80 posto patoloških kockara čini neko kažnjivo djelo radi stjecanja novca za kockanje, izjavio je dr. Bagarić.

Iako kocka ne bira društveni sloj, istaknuo je, najviše kockaju zaposlenici u kockarnicama s obzirom na to da su izloženi profesionalnom riziku.

No, kako je rekao, kroz njegovu su ordinaciju prošli i sveučilišni profesori i menadžeri i vlasnici velikih tvrtaka, ali i pripadnici najnižih društvenih slojeva.

Jedan od bizarnijih slučajeva s kojim se susreo u svojoj praksi, kako je rekao, bio je kada mu je u ordinaciju došao čovjek i rekao kako je prije dva dana prokockao poveću obiteljsku ušteđevinu, kuću i dva automobila. Zatim je od kamatara pozajmio 50 tisuća eura i njih je odmah prokockao.

U današnjem ''vremenu kocke'' posebno su ugroženi mladi

Nažalost, u svjetskoj psihijatrijskoj praksi takvih je slučajeva jako puno, pa se i psihijatri i socijalne službe bave bezuspješnim traženjem rješenja za njih, rekao je dr. Bagarić.

Istaknuo je kako su u današnjem ''vremenu kocke'' posebno ugroženi mladi. Kockaju srednjoškolci, čak i osnovnoškolci, a poseban problem, po ocjeni dr. Bagarića, jest taj što se kockati može i preko interneta.

Za poremećaj patološkog kockanja nema lijeka u psihofarmakologiji, ističe dr. Bagarić.

Na Odjel za ovisnost Psihijatrijske bolnice Vrapče na godinu se javi stotinjak pacijenata koji se u sklopu izvanbolničkog tretmana uključuju u psihoterapijske i socioterapijske programe. Iako bi optimalno vrijeme uključenosti u takve programe bilo oko godinu dana, mnogi pacijenti ne izdrže pa obično trećina napušta program i vraća se kocki.

Izmjenama Kaznenog zakona u dijelu koji govori o obveznom liječenju od ovisnosti, a koji je dosad uključivao samo liječenje ovisnika u drogama, bit će uključene i sve druge ovisnosti, među kojima i ovisnost o kocki.

Prave posljedice kockanja društvo će tek osjetiti sljedećih godina te mora biti spremno odgovoriti i tomu novom izazovu, rekao je dr. Ante Bagarić.