U Novom Vinodolskom otvorena izložba velikih skulptura Ivana Kožarića

Prvu izložbu velikih skulptura na otvorenom klasika hrvatske likovne umjetnosti Ivana Kožarića otvorila je danas u Novome Vinodolskom hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, u nazočnosti autora.

Ministrica je čestitala umjetniku, koji je, uz Josipa Vaništu, jedan od dvojice velikana hrvatske likovne umjetnosti iz 20. stoljeća, ali i suvremenik i aktivni sudionik te stvaralac u ovom stoljeću i aktualnom vremenu.

O bogatom Kožarićevu opusu govorio je Jerko Denegri, povjesničar i teoretičar umjetnosti, koji je za ovu prigodu doputovao iz Beograda, istaknuvši kako je Kožarić i akademik i avangardist, što i nije uobičajena pojava, te naglasio kako se autor predstavlja s osam radova (Isječak rijeke, Torzo, Prizemljeno sunce, Hodač, Oblik prostora i dr.).

Napomenuo je da je, iako Kožarićevih radova pojedinačno ima svugdje i na mnogim lokalitetima, ovo prva izložba njegovih skulptura na otvorenom.

"Kožarić se nikad nije ograničavao kada je birao materijal kojim će raditi (…). Na početku je radio u glini, lijevao u bronci a često je gips zadržavao kao finalni proizvod. Jedna od najljepših izreka nekog autora o svojem radu svakako je ona Kožarićeva: 'Mogu zavaliti suncu, djeci, lijepim danima i domaćim i stranim umjetnicima što sam ostvario ovo u čemu jesam'", rekao je Denegri o umjetnosti Ivana Kožarića.

Kožarić je zahvalio domaćinima i organizatorima, te inicijatorima (Nedjeljni Jutarnji list i Hoteli „Novi Spa – hotels & Resort“) koji su odlučili izložiti njegove radove na ovom iznimnom mjestu, prepunom sunca u blizini mora i u mediteranskom zelenilu novljanske obale, kao stalni postav.

Ivan Kožarić rođen je 1921. godine u Petrinji. Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisao je 1943, a diplomirao je 1947. Godine 1949. završio je 'specijalku' kod prof. Antuna Augustinčića.

Izlagati je počeo 1953., a samostalno od 1955. godine. Kožarić se nakon kraćeg boravka u Parizu, gdje posredstvom francuskog kritičara Jacques Lassaignea surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkupljuje više radova, vraća u domovinu.

Početkom šesdesetih član je Gorgone, grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti. Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama, djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu, a zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture.

Dosad je izlagao na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložbi, u zemlji i inozemstvu. Godine 1997. izabran je za redovnoga član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).