U popisu stanovništva se možete izjašnjavati samo kao katolici ili drugi

Tekst

Premda su u medijima upozoreni da je pitanje o vjeroispovijesti na svojevrstan način diskriminirajuće, u DZS-u ga nisu mijenjali. Uz pitanje o vjeroispovijesti ponuđena su dva odgovora - katolička i druga, na što se može odgovoriti točno, ali i pogrešno, jer u RH žive rimokatolici, grkokatolici i starokatolici. Također nije predviđeno da se osobe izjašnjavaju kao agnostici (poput Ive Josipovića).

– Ako se osoba izjasni kao grkokatolik ili starokatolik, stavit će se križić kod odgovora "katolička", a u prazne će se "kućice" još upisati "grkokatolik", odnosno "starokatolik". Jednako se postupalo i u prošlom popisu. Ako se osoba izjasni nekako drugačije, stavlja se križić kod odgovora "druga" i u "kućice" se riječima upisuje odgovor – objašnjavaju iz DSZ-a. Ako pak osoba nije vjernik ili se ne želi izjasniti, stavlja se križić kod tih odgovora.

Iznimno (iako agnosticizam nije vjera), ako osoba odgovori da je agnostik, označava se odgovor "druga" i tekstom se u predviđene "kućice" upisuje "agnostik".

Popis 2001. godine:

3,977,171 Hrvat popisan je u posljednjem popisu 2001. (89,6 posto stanovništva). Srba je bilo 201.631 (4,5 posto, 1991. 12,2 posto), 89.130 nije se nacionalno izjasnilo, od čega 9302 "regionalno".

3,897.332 katolika bilo je 2001. (87,8 posto). Pravoslavaca je bilo 195.969, muslimana 56.777, grkokatolika 6219, Jehovinih svjedoka 6094, kalvinista 4053, evangelista 3339, židova 495.

331.383 pripadnika manjina bilo je u popisu 2001. Najmanje je bilo Vlaha (12), 247 Austrijanaca, 300 Turaka, 576 Židova te 9463 Roma, 13.173 Slovenaca, 15.000 Albanaca, 19.636 Talijana.