TEKST: Gorana Banjeglav
FOTO: Arhiv


MALO RADNIH MJESTA U EU

11. OžUJKA 2010. 10:40h

U siječnju u inozemstvu se zaposlilo 810 Hrvata

Tekst

Prema nekim procjenama u Italiji legalno radi oko 25 tisuća radnika iz Hrvatske, a ilegalno bi moglo raditi još toliko radnika.

Europska unija, unatoč rekordnoj nezaposlenosti, ne odbija radnike koji dolaze iz zemalja koje su izvan eurozone. Naime, 810 Hrvata u siječnju je otišlo na njemačka poljoprivredna imanja, kako bi zaradili nešto novca. Njemačka je inače i jedina država s kojom Hrvatska ima međudržavni sporazum, a posredvanjem burzi svake godine zaposli se približno pet tisuća nezaposlenihraznim sezonskim poslovima u poljoprivredi, građevini, ugostiteljstvu ili u medicinskoj službi. Na taj način nezaposleni Hrvati mogu zaraditi i do 10 tisuća kuna.

Prema nekim procjenama u Italiji legalno radi oko 25 tisuća radnika iz Hrvatske, a ilegalno bi moglo raditi još toliko radnika. Naime, italija u velikoj mjeri uvozi radnu snagu, čak i u vrijeme krize, pa godišnje izda 200.000 novih radnih dozvola i obnovi pola milijuna starih.

S druge strane, naš najbliži zapadni susjed, Slovenija, stopirala je zapošljavanje stranaca, jer posla nema ni za domaće radnike. Ništa bolja situacija nije ni u Hrvatskoj, koja je smanjila broj novih radnih dozvola strance na 948 za rijetka deficitarna zanimanja koja ne može pokriti iz sve punije domaće burze rada.

-.-wikipedia-.-
Photo wikipedia  
Tako se žene iz Istre, Kvarnera i Dalmacije najčešće u Italiji zapošljavaju kao kućne pomoćnice i njegovateljice starijih i nemoćnih osoba.

Oglasi osam radnih mjesta u Afganistanu, četiri u Njemačkoj i tri u Arapskim Emiratima

Erik Fabijanić, voditelj Ureda talijanskog sindikata INCA-CGIL u Rijeci, rekao je kako oko 8000 Hrvatica radi legalno, dok njih 10 do 12 tisuća radi povremeno i ''na crno''. Ponuda poslova nikada nije bila lošija, a iako je Hrvatska usto omogućila privatnim agencijama za zapošljavanje da posreduju i za inozemstvo, poslovi se najčešće nalaze ''preko veza i poznanstava''.

– Kad talijanske bolnice traže liječnike ili medicinsku sestru, u pravilu same ishoduju nostrifikaciju diploma i papire. Slično je i s drugim poslovima u metalskoj industriji, transportu, turizmu. Agencije koje u Hrvatskoj nude poslove najčešće krše talijanske zakone i radnicima ne osiguravaju vizu za rad, rekao je Fabijanić za Večernji list.

Poslodavac koji nudi legalan posao radniku mora dostaviti dozvolu za rad, radnik mora pečatom u putovnici potvrditi ulazak u EU, u roku od tri dana od početka rada prijaviti se na mirovinsko, a u roku od 7 dana regulirati boravak. Sve ostalo smatra se radom na crno.

Portal Moj posao prošle je godine objavio oglasa za radno mjesto izvan Hrvatske, što je znatno manje nego 2008. godine kada je objavljeno 406. U objavljenim oglasima najviše su se tražili radnici u Crnoj Gori i Njemačkoj u turizmu, prodaji i brodogradnji. U prva dva mjeseca 2010. godine objavljena su 43 oglasa za rad u inozemstvu, odnosno osam u Afganistanu, četiri u Njemačkoj i tri u Arapskim Emiratima.

U Italiji nedostaje čak 40.000 medicinskih sestara

Žene iz Istre, Kvarnera i Dalmacije najčešće se u Italiji zapošljavaju kao kućne pomoćnice i njegovateljice starijih i nemoćnih osoba.
U Arapskim Emiratima najviše su se zapošljavali stručnjaci za elektroniku i zaštitu, a u Kandaharu u Afganistanu tražili su se radnici u logistici i zaštiti.

U prva dva mjeseca prošle godine objavljeno je 47 oglasa.

U Austriji trenutno nedostaje 15 tisuća radnika, a austrijske su novine objavile listu deficitarnih zanimanja. Tako primjerice, u Austriji nedostaje 1642 konobara, 1047 kuhara, 813 elektroinstalatera i 691 trgovac.

Osim toga, nedostaje 683 vodointalatera, 572 diplomirane medicinske sestre, 527 trgovačkih putnika i 486 socijalnih radnika.

U Sloveniji je mnogo manje deficitarnih zanimanja, a najviše sreće u pronalaženju zaposlenja mogli bi imati građevinari i medicinski radnici. Naime, tamo nedostaje 121 zidar, 119 diplomiranih ekonomista, 45 liječnika, 32 građevinska radnika, 26 informatičara i 15 bolničara.

U Italiji, prema pisanju austrijskih medija, nedostaje čak 40.000 medicinskih sestara, 1058 trgovaca, 397 bankovskih službenika, 378 informatičara i 347 njegovatelja starijih osoba. U Mađarskoj se najviše traže informatički stručnjaci, profesori engleskoj jezika, diplomirani bolničari, tehnički voditelji u betonari, upravitelji proizvodnje, mlađi razvijatelji softvera

U Švedskoj se traže zidari, šumski radnici, informatičari i liječnici.

Komentiraj

bottom
Trenutno nema upisanih komentara.




Članke mogu komentirati samo članovi kluba.

Prijavite se ili registrirajte u klub. Registracija je besplatna.

  Login
  Lozinka