U Slavonskom Brodu završen 2. Kongres pilanara jugoistočne Europe

Obilaskom lokalnih pilana jučer je u Slavonskom Brodu završen 2. Kongres pilanara jugoistočne Europe na kojem je 270 sudionika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske, te gosti iz Finske, Austrije, Njemačke, Francuske, Mađarske i Italije, pokušalo pronaći odgovore na niz otvorenih pitanja koja prijete zatvaranjem polovine pilana u narednih pet godina.

Lokalne pilane na zapadnom Balkanu, odnosno u zemljama bivše države, i dalje osjećaju velike teškoće u plasmanu građe na svjetsko tržište, gdje su, zbog još uvijek snažnog utjecaja krize, njihovi komercijalni poslovi dovedeni u pitanje, a mnogi sudionici kongresa rješenje vide u dolasku stranog kapitala koji već pokazuje veliko zanimanje za primarnu preradu drva. Iznesene ocjene govore o tome kako u regiji upravo strani ulagači prednjače u investicijama u moderne tehnologije koje jamče globalnu konkurentnost i opstanak dijela lokalnih pilana, a treba istaknuti da stranci ulaganjem u pilane stječu i različite oblike prava na sirovinu.

Odnosi sa šumarstvom su za mnoge pilane presudni, a u svim zemljama regije osim Slovenije, osjeća se nestašica sirovine i prekapacitiranost proizvodnih linija koje često nemaju dovoljno trupaca za optimalan rad svojih tehnoloških postrojenja. Posljedice nerestrukturiranja šumarskih poduzeća u državnom vlasništvu, koja su glavni dobavljači sirovine, često utječu na konkurentnost pilana, ali istaknuti su i vrlo pozitivni primjeri korištenja FSC certifikata bez kojih je nemoguće plasirati proizvode na svjetsko tržište. Hrvatska je još pred deset godina certificirala svoje državne šume, dok ostale zemlje regije upravo to čine. Primjerice, Velika Britanija je ograničila uvoz piljene građe samo na proizvode s FSC oznakama, ali sve su češći slučajevi zlouporaba carinske dokumentacije i pogrešnog deklariranja drvnih proizvoda prilikom izvoza drva iz zemalja regije.

Primarna prerada, tj. pilanarstvo postaje sve nepopularnija djelatnost, posao drugog reda, jer se državnim strategijama deklarativno favorizira proizvodnja složenih finalnih proizvoda od drva, a marginalizacija se osim kod dodjele državnih potpora provodi i kroz obrazovni sustav budući da se već godinama bilježi slabiji interes djece za strukovna zanimanja vezana uz primarnu preradu drva.

Kongres je dao i iscrpan pregled najnovijih trendova u pilanarskoj industriji; analizirana je dostupnost i kvaliteta sirovine te su predstavljeni tehničko-tehnološki noviteti, neki na razini svjetskih inovacija poput novog rješenja učvršćivanja pila magnetskim jastucima njemačkog proizvođača EWD te visoko učinkovite i produktivne linije s povoljnim cijenama prilagođenim tržištu tvrtke WEINIG koja je bila glavni partner kongresa.

WEINIG je vrlo rezolutno predložio izmjenu postojećeg proizvodnog i komercijalnog modela zahvaljujući kojem neprerađena sirovina većinom odlazi u inozemstvo, pa predlaže preradu sve sirovine na licu mjesta, u zemljama regije, čime bi se dodala nova vrijednost kvalitetnoj sirovini. U vezi s time sudionici kongresa apeliraju na vlade zemalja u regiji da slijede netom usvojene politike EU kojima se ponovno favorizira industrijalizacija, sukladno čemu će EU odobravati velike potpore za zamjenu tehnologija u onim industrijama koje imaju sirovinski i razvojni potencijal primjeren okruženju 21. stoljeća i principima održivog gospodarstva te da se osiguraju odgovarajuće potpore za istu namjenu.

Kongres je održan u organizaciji Drvnog klastera Delnice i časopisa Drvo & Namještaj.

Drvo u brojkama:

- 440.000 m3 pilanskih trupaca je izvezeno iz Hrvatske u 2009. godini, a iz Slovenije iste godine 506.000 m3, dok je iz svih zemalja regije izvoz trupaca iznosio 1,25 mil. m3, odnosno 8,6% ukupne proizvodnje

- 33% trupaca u izvozu iz Hrvatske odgovara kvaliteti i sukladnosti prateće dokumentacije, a ostalo se pogrešno prijavljuje u izvoznoj dokumentaciji pa su zloupotrebe vrlo česte

- 68% piljene građe također ne odgovara deklariranim parametrima u izvozu

- 2,5% je pad primarne proizvodnje drva u Hrvatskoj u prošloj godini, a Njemačka je istu povećala za 7%. Očekuje se da će izvoz piljene građe tvrdog drva iz Hrvatske u 2012. pasti za 10,2%, dok će se 2011. završiti s padom od 7%, predviđaju analitičari. Istovremeno, Francuska će 2012. završiti s rastom izvoza piljene građe od 12%

- 37% je rast uvoza hrastove piljene građe u Kinu u 2010. godini, u odnosu na godinu ranije, a zemlje Regije ne uspijevaju direktno izvoziti, nego se lokalni hrast plasira većinom preko talijanskih re-exportera

- 2,9 mil. USD je slovenski izvoz bukve u Japan tijekom 2010. godine, a slijede Njemačka s 2,3 i Hrvatska s 1,75 mil. USD. Njemačka je u istoj godini povećala ukupni izvoz tvrde piljene građe za 27%

- 87% proizvodnje u zemljama regije se plasira izvan tog područja, a samo 23% proizvoda je predmet međusobne trgovine

- 90% svih troškova u pilanama otpada na radnu snagu i sirovinu, a 1% troškova pilana otpada na održavanje i brušenje pila i alata

- 2300 pilana radi u jugoistočnoj Europi, 70% ih prerađuju listače bukve, hrasta i jasena, a manjim dijelom jelu, smreku i bor

- 130.000 radnika zapošljava primarna prerada zajedno sa šumarstvom u ovom dijelu Europe

- 14 mil. m3 iznose instalirani pilanski kapaciteti, a dostupno je tek oko 7 mil. m3 pilanskih trupaca

- 1/3 bukovog drva u Europi proizvede se u zemljama zapadnog Balkana, gdje se proizvodi 24% sve europske piljene građe bukve, a u jugoistočnoj Europi se nalazi 11% svih šumskih zaliha Europe.