U slučaju eksplozije u rafineriji, nestalo bi pola Slavonskog Broda

Plinovi neprimjetno cure iz rafinerijskih pogona mješajući se sa zrakom, a nakon nekoliko sati iskra dovodi do katastrofe. Vatrene kugle poletjele su u nebo, a od siline detonacije počele su se rušiti kuće, letjeti krovovi, urušavati se električna mreža. Nasip štiti kuće od udara.

Scenarij je to katastrofe kojim kalkuliraju eksperti za eksplozije, spašavanje i evakuacije ukoliko bi se u bosanskobrodskoj rafineriji dogodila velika havarija. Već sada se pripremaju planovi što i kako učiniti u slučaju katastrofe.

- Pripremaju se planovi za slučaj evakuacije, zbrinjavanja i premještanja građana u slučaju katastrofe, među kojima je i havarija bosanskobrodske rafinerije. Sve će biti dovršeno za dva do tri mjeseca – kaže Ivan Nožina, direktor In Consultinga specijaliziranog za poslove u planiranju zaštite i spašavanja.

Sama katastrofa odvijala bi se u nekoliko koraka, kaže Zoran Grgić, ekspert za eksplozije i član NATO-va PFC konzorcija za borbu protiv terorizma.

– U prvome trenutku, samo sekundu ili dvije nakon velike eksplozije zbog podtlaka bi stradali stanovnici kuća ispod nasipa. Zbog konfiguracije tla i činjenice da su te kuće ispod razine zemljanog bedema prema Savi, razlika tlakova zraka nastala eksplozijom nanijela bi teške unutrašnje povrede ljudima u tom dijelu grada – kaže Grgić.

Kako kaže, upravo nasip bi zaštitio kuće od izravnog udarnog vala, ali to ne bi spasilo stanovnike ispod nasipa. Stotinjak metara dalje, stanovnici Jelasa bi pak osjetili punu snagu eksplozije. Nasipom nezaštićene kuće nalaze se u ravnini rafinerije i na sebe bi primile punu snagu eksplozije. Prema procjenama, starije kuće bile bi razdrmane, krovovi bi sa njih odletjeli, a lošije građene građevina bi se jednostavno urušile. Električna mreža koja je u tom dijelu Broda izvedena preko krovova bi se raspala uzrokujući istovremeno niz malih požara.

Plinovi u podrumima

Nešto udaljeniji krajevi Broda također bi stradali. Prema procjenama, staklo koje bi se razletjelo iz okana uzrokovalo bi brojne posjekotine i ubodne rane ljudima na području cijelog grada.

- Mehanički udar samo je prvi dio katastrofe, zbog ruže vjetrova koja puše od rafinerijskih pogona preko središta grada u samo desetak minuta došlo bi do ogromnog zagađenja otrovnim plinovima. Ne samo sumporni spojevi, već i CO te CO2 prekrili bi vrlo brzo grad, a ukoliko bi vodostaj Save bio visok plinovi bi se počeli uvlačiti i u podrume – kaže Grgić.

Za evakuaciju ne bi bilo previše vremena, a ni ona ne bi bila jednostavna zbog konfiguracije cestovnih pravaca. Podvožnjaci su uska grla na zapadu grada, pa bi se bijeg iz ugroženog područja odvijao Osječkom ulicom te prema Bebrini i Gornjoj Vrbi.

Stradanja bi na području Slavonskog Broda u slučaju havarije u rafineriji bila ogromna, kaže dr.Boris Hrečkovski, ekspert za urgentnu medicinu.

- Primarne, sekundarne i tercijarne ozljede nastupile bi zbog udarnog vala, a ozljede četvrtog stupnja nastupile bi zbog otrovnih plinova. Vidjeli bi veliki broj žrtava sa različitim stupnjevima opeklina, a znatne ozljede nastupile bi i zbog urušavanja zgrada. Kapaciteti bolnice nisu limitirani brojem kreveta već brojem operativnih timova i respiratora koji su na raspolaganju, a ovako velika katastrofa zatrpala bi bolnicu – kaže Hrečkovski napominjući da bi bolnica imala velikih problema te da je upitno kako bi se obradili svi ozlijeđeni.

Idućeg mjeseca u Brodu će biti održana velika međunarodna vježba timova hitnih službi kako bi se proigrao scenarij djelovanja u slučaju katastrofe.