U veljači broj nezaposlenih popeo se na 336 411 osoba - Tema dana - Aktualno - Hrvatska

Za razliku od prošlog mjeseca kad se danima skrivao podatak o broju nezaposlenih, Hrvatski zavod za zapošljavanje danas je 'iz prve' otkrio da je potkraj veljače bez posla bilo 336.411 osoba. U odnosu na siječanj, broj nezaposlenih povećao se za 2033, u postotnom poenu 0,6 posto, ali državna burza u prvi plan stavlja činjenicu da je veljača donijela i nastavak pozitivnog trenda kad je riječ o novim poslovima. Za razliku od veljače 2010., kad se zaposlilo oko 8000 radnika, ove veljače ugovore o radu dobilo je njih blizu 11.000. Smanjio se i broj radnika koji su ostali bez posla! Kako se s proljećem očekuje novi val sezonskog zapošljavanja, u Vladi, barem s te strane, mogu odahnuti do kasne jeseni.

Slijedi razdoblje smanjivanja nezaposlenosti, koje će biti dodatno ubrzano i zbog popisa stanovništva na kojemu će se angažirati oko 17.000 osoba, pretpostavlja se nezaposlenih. Nevezano za popis stanovništva, HZZ se hvali da je broj zaposlenih iz njihove evidencije veći 40 posto nego u istom razdoblju 2010., najviše u prerađivačkoj industriji, što je možda i razlog da ovaj put nije bilo pretjeranog otezanja s objavljivanjem podataka.

HZZ je brzo reagirao i kad su u pitanju mjere aktivne politike zapošljavanja. Država je za 2011. osigurala 171 milijun kuna za zapošljavanje rizičnih skupina nezaposlenih i obrazovne aktivnosti. Plan je da se u mjere uključi 12.000 osoba, a već je u veljači raznim programima obuhvaćeno više od polovice te godišnje brojke – 6687 osoba.

Nezaposlenost je prvi nacionalni, ali još više i regionalni problem. Podaci po županijama otkrivaju poražavajuću nezaposlenost u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj, a jedino se stopa nezaposlenosti u Zagrebu i Istri može uspoređivati s europskim standardima. Zagreb ima najmanje nezaposlenih – 7,5 posto (prema gotovo 19 posto državnog prosjeka), no i u glavnom gradu uočava se povećanje za dva postotna boda u dvije godine (5,4 posto 2008). Istra je od 2008. do kraja 2010. imala brži rast nezaposlenosti od Zagreba – sa 5,5 posto na 8,3 posto i s te dvije regije prestaju europski, a nastupaju balkanski standardi.

U Slavoniji najteže

Varaždinska županija skočila je sa 9,3 posto registrirane nezaposlenosti na 13,1, a Primorsko-goranska sa 9,4 posto na 12,9 posto nezaposlenih, što su još i prihvatljive stope za hrvatske okvire. Na začelju su podaci strašniji: neslavni rekorderi su Sisačko-moslavačka županija (29,9 posto), Brodsko-posavska (29,8 posto), Vukovarsko-srijemska (29,6 posto) i Virovitičko-podravska županija (29,1 posto). Premda nemaju nisku stopu nezaposlenosti (sad se kreće od 18 do 20 posto), dalmatinske su županije imale najmanji gubitak radnih mjesta i najmanji rast nezaposlenosti (približno dva postotna poena u dvije godine), dok se u sjeverozapadnom dijelu RH nezaposlenost povećala za približno 50 posto. Ekonomisti kažu da je to i logično jer su se radna mjesta gubila tamo gdje ih je bilo, dok se u većem dijelu središnje i istočne Hrvatske nije imalo što ni izgubiti.