U virtualnosti se zarađuju milijuni pravih dolara

Postaje li igraća industrija profitabilnija čak i od filmske? Virtualni svijetovi postaju sve bliže stvarnom i profitabilnom svijetu.

Second Life (engl. drugi život) virtualni je internetski svijet koji je razvila tvrtka Linden Lab i lansirala 23. lipnja 2003. godine. Korisnici, koji se nazivaju Residents (stanovnici), mogu jedni s drugima komunicirati preko svojih avatara, odnosno virtualnih likova. U tom svijetu oni istražuju, putuju, ali i trguju virtualnim dobrima i uslugama. Second Life ograničen je za starije od 18 godine, a ako netko i prije te dobi osjeća potrebu živjeti mrežni život, može se obratiti Teen Second Lifeu. Dio osnovnoga softvera je i alat za trodimenzionalno oblikovanje koji korisnicima omogućuje da izgrađuju jednostavne predmete, kojima se potom može “udahnuti” funkcionalnost. Kompleksniji 3D predmeti, poput tekstura za odjeću, animacija i slično mogu se stvarati pomoću eksternog softvera.

U Second Lifeu nema toga što se ne može kupiti, a tom se virtualnom svijetu pridružio i čuveni Giorgio Armani koji je na sveopće zadovoljstvo tamošnjeg stanovništa u SL-u otvorio i svoj butik. Važeća valuta je linden dolar koji se može zamijeniti za prave dolare po posebnom tečaju (1 USD - 250 L$). To je unazad nekoliko godina izazvalo brojne kontroverze, upravo zbog toga što su se mnogi ljudi diljem svijeta doslovce obogatili na prodaji automobila, virtualnih zemljišta, odjeće, pa čak i robova.

Svaki mjesec se u Second Lifeu napravi transakcija u vrijednosti od 1,5 milijuna pravih dolara. Koliko je ovaj projekt prešao granice virtualnog, pokazuju i podaci da je BBC u Second Lifeu iznajmio otok na kojem organiziraju glazbene festivale i partyje za članove zajednice. Za one koje posjeduju dućane i tvrtke u Second Lifeu, postoji mogućnost oglašavanja. Naime, jedan član se dosjetio i otvorio virtualnu reklamnu agenciju putem koje naplaćuje reklamiranje po gradu i postavljanje virtualnih bilboarda i reklamnih panoa.

Mnogi renomirani brendovi 'našli svoje mjesto' u SL-u

Nikeova prodavaonica u Second Lifeu Photo Prt. Scr

Budući da je prije dvije godine Second Life okupljao velik broj ljudi i svi su pričali o njemu, marketinšku su priliku vidjele mnoge poznate tvrtke koje su uložile tisuće dolara u razvoj i izgradnju svojih virtualnih predstavništava, uključujući Nike, Coca-Colu, pa i jednu od vodećih novinskih agencija – Reuters, koji je ubrzo ipak povukao svoju ''bazu'' iz virtualnog života. Mazda je svoju uzdanicu - model Hakaze - predstavila na svom cyberotoku Nagare. Sastanke sa svojim zaposlenicima raštrkanim po cijelom svijetu na Second Lifeu redovito održavaju najveće multinacionalne kompanije poput Microsofta i IBM-a, svoj ured ondje ima i EU, Švedska ima veleposlanstvo, pojavila se nedavno ondje i slovenska grupacija Era, političari otvaraju izborne stožere (učinio je to i predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy).

Časopis Forbes nedavno je objavio članak o toj temi fokusirajući se na virtualne ekonomije, odnosno svjetove u kojima se trguje mačevima, čarobnim napicima, štitovima i sličnim dobrima, ali i virtualnim novcem, kojeg igrač mijenja za pravi.

Dan Hunter, profesor Sveučilišta Wharton, smatra kako će virtualne ekonomije u budućnosti postajati sve važnije. Tvrdi da bi one mogle redefinirati koncept poslovanja i pomoći da se testiraju različite ekonomske teorije baš zbog toga što virtualna kupovina vodi prema pravom novcu, odnosno razmjeni istog u stvarnom svijetu.

''Nitko ne može biti siguran kolika je vrijednost tržišta''

Edward Castronova, profesor sa Sveučilišta Indiana, procjenjuje kako se vrijednost tih tržišta kreće između 200 milijuna i milijarde dolara. Steve Salyer, predsjednik Internet Gaming Entertainmenta, procjenjuje pak kako bi tržište virtualnih dobara moglo vrijediti oko 2,7 milijardi dolara.

- Nitko ne može biti siguran kolika je vrijednost tržišta – tvrdi Dmitri Williams, profesor na Sveučilištu Illinois.

- Teško je pratiti put novca jer je mnoštvo igrača i svi su raštrkani po svijetu – objasnio je Williams.

U Linden Labu, tvrtci koja stoji iza igre Second Life, smatraju da nije riječ o nevinom biznisu. Philip Rosedale, CEO i osnivač kompanije, ukazao je na jednu od igračica s podosta virtualnih nekretnina koja je dobila nadimak ''Rockefellerom Second Lifea''.

Anshe Chung, što je virtualno ime za Ailin Graef, postala je prva milijunašica u virtualnom svijetu. Njezino je ostvarenje iznimno zbog toga što se obogatila u razdoblju od dvije i pol godine i to s uloženih samo 9.95 dolara. Posao je Anshe Chung išao tako dobro da su ona i njen suprug Gurtram Graf (alias "Guni Greenstein") unajmili 16 profesionalnih suradnika koi non-stop dežuraju u vritualnom svijetu, trgujući nekretninama. Nedavno je osnovana i korporacija sa sjedištem u kineskom gradu Hubeiju, odakle je Ailin Graf rodom.

Od 'Linden dollars' do pravih 'dollarsa'

U Second Lifeu valuta se zove Linden Dollars i vrlo jednostavno ju je moguće zamijeniti za prave dolare, a svojedobno se govorkalo čak i o kreditnoj kartici kojom biste mogli kupovati prava dobra za dolare Linden. Dakle, dobra su virtualna, ali milijun je pravi! Anshe Chung možda je prva virtualna milijunašica, ali zasigurno nije zadnja. Povodeći se za njezinim primjerom, na tisuće korisnika pokušat će zaraditi na isti ili sličan način. Mnogi će se od njih razočarati jer u virtualnom svijetu treba također naporno raditi kako bi se došlo do većeg novca, no trud se ponekad isplati. Virtualna ekonomija cvjeta, i samo je pitanje kad će se pojaviti prvi virtualni milijarder.

U emisiji 'Metanomics show', tvrtka CFO Zee pokušala je analizirati Linden Labove financije. Ipak, do točnih se podataka nije moglo doći. Naime, tvrtka je u privatnom vlasništvu i, kao takva, nema obvezu objavljivati svoju zaradu. Ipak, analizirajući pojedine dostupne statistike, pojedini su analitičari došli do broja od 40-50 milijuna dolara godišnje.

U virtualnom svijetu Second lifea trenutno postoji 14,597 otoka i za kupnju svakoga potrebno vam je 1200 dolara. Naknade za korištenje zemlje su 295 dolara po otoku mjesečno. Dakle, 17.500,000 dolara je zarada samo na prodaji otoka i to jednokratno. Ponavljajući troškovi za naknadu za korištenje zemlje za vlasnike otoka zajedno donose četiri milijuna dolara mjesečno.

Tvrtka također naplaćuje i naknade za kopno koje je u njihovom vlasništvu. Takvoga je kopna oko 30-40 posto u odnosu na totalnu masu zemlje, što im donosi prihod od dodatnih dva milijuna mjesečno. Također, u prihode treba uračunati i mjesečnu članarinu za 90 tisuća Premium korisnika koja iznosi 10 dolara.

Second Life pod prismotrom FBI-a

Zbrojivši sve, analitičari su došli do prihoda od otprilike osam milijuna dolara mjesečno, što je 96 milijuna prihoda za tekuću godinu.

Linden trenutno zapošljava oko 250 ljudi, na čije plaće u prosjeku potroše 25 milijuna dolara godišnje. Uredi su smješteni u pet gradova (San Francisco, Mountain View, Seattle, Boston i u Brighton Doveru u Britaniji), a analitičari predviđaju da iznajmljivanje prostora i drugi infrakstrurni troškovi izlaze oko pet milijuna dolara. Naravno, tu su i troškovi održavanja virtualnog svijeta. Second life ima oko četiri tisuće servera, a ako se u obzir uzmu i razna osiguranja i ostali troškovi dolazi se do brojke od oko 50 milijuna godišnje. Oduzme li se to od prihoda, dolazi se do konačne brojke od oko 46 milijuna dolara zarade godišnje. Naravno, sve su te procjene vrlo grubo napravljene, samo na osnovu statističkih podataka dostupnim javnosti.

Popriličnu pažnju stanovnika virtualnog svijeta "Second Life" je privukla vijest o tome da je FBI odnedavno počeo istraživati "Second Life" ne bi li ustanovio da se u njemu krše nedavno doneseni federalni zakoni kojima je zabranjeno on-line klađenje. Istraga je započela kada su agente FBI u virtualne kockarnice pozvali predstavnici Linden Labsa, tvrtke iz San Francisca koja upravlja "Second Lifeom". Prema riječima Ginsu Yoona, bivšeg pravnog savjetnika tvrtke koji je danas njen potpredsjednik za poslovna pitanja, to je učinjeno kako bi dobili "jasne upute" da se postave prema problemu virtualnog klađenja.

Virtualne kockarnice, u kojima se stanovnici "Second Life" na poker-aparatima, ruletu troše virtualnu valutu pod nazivom Lindenov dolar, su među najpopularnijim i najposjećenijim lokacijama tog svijeta. Ono što bi američke federalne vlasti posebno moglo zanimati jest činjenica da se Lindenovi dolari mogu zamijeniti za one prave (po tečaju od oko 268 Lindenovih dolara za pravi dolar, ili 48 Lindenovih dolara za jednu kunu).

Tako mnogi vlasnici virtualnih kockarnica ostvaruju profit u stvarnom životu. O razmjerima tog profita se dosta nagađa, ali se vjeruje da je virtualna kocka među financijski najisplativijim djelatnostima u "Second Lifeu", a neki govore da je odgovorna za 80 posto svih prihoda u tom virtualnom svijetu.