Ubojstava je više u zakonitim brakovima

Statistički podaci i više su nego zabrinjavajući, a javnost kao da nije dovoljno senzibilizirana za rješavanje problema nasilja nad ženama.

Zagrebačka policija uhitila je Matka R. (28) dok je u jednom kafiću na Medveščaku ispijao pića jer je u nekoliko navrata prijetio svojoj supruzi Natalini R. (26) i njezinom prijatelju Vatroslavu J. (34). Naime, muškarac, sluđen od ljubomore, upao je 17. siječnja ove godine u stan u Dubravi, u kojem je do prije mjesec dana sa ženom dijelio dobro i zlo. Nakon kraće prepirke zaprijetio je Natalini i Vatroslavu, a potom je otišao. No, sutradan se vratio i fizički nasrnuo na svoju ženu. Ona je uspjela pobjeći na hodnik, no nasilnik, koji dosad nije evidentiran, uhvatio ju je, uzeo u naručje i otišao s njom do balkonske ograde. Na sreću, što god je imao na umu nije izvršio nego je ženu spustio i vratio u stan. Natalina R. ga je tada odlučila prijaviti, a doznaje se da ga je prekršajni sudac kaznio s mjesec dana zatvora te uvjetnom na godinu dana.

'Bandićev pomoćnik pretukao suprugu', 'Vojković zlostavlja bivšu suprugu', 'Ugledni odvjetnik tukao trudnu suprugu' samo su neki od naslova koji su punili novinske stupce krajem prošle i početkom ove godine. Odjeknuli su u javnosti poput bombe, ali samo zato što se radi o osobama iz javnog života, koji su konstantno pod povećalom javnosti i koji si jednostavno ne mogu priuštiti 'luksuz' da im takvi podaci budu uvršteni u biografiju.

Broj ubijenih žena u porastu

I dok se slučaj direktora Vodoopskrbe Jadranka Robića, danima provlačio medijima, za slučaj posve 'nepoznate' Marije Laskaj, majke petero djece koju je muž propucao s nekoliko metaka nasred

Dubrave, interes je nestao odmah sutradan. Bilo kako bilo, statistički podaci i više su nego zabrinjavajući, a javnost kao da nije dovoljno senzibilizirana za rješavanje tog problema.

Čak 15.696 osoba zatražilo je pretprošle godine intervenciju policije zbog nasilja u obitelji što je 6,2 posto više nego 2004., a čak 10,04 posto više nego 2003. godine. Od ukupno 67 ubojstava u Hrvatskoj tijekom 2005. godine, čak njih 20 počinio je član obitelji. Brojna svjetska istraživanja, kao i iskustva ženskih udruga pokazuju, da je najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama, upravo obiteljsko nasilje.

Najviše ubojstava počinjeno je na štetu nježnijeg spola - 14 muževa pretvorilo se iz zlostavljača u hladnokrvne ubojice. Godinu prije, točnije 2004., ubijeno je 12 žena. Broj ubojstava u izvanbračnim zajednicama, ipak je nešto manji. Pretprošle godine ubijena je jedna žena, dok su godinu prije njih tri lišene života. 

Renato Matić, sociolog, drži da smo postali zemlja nasilja.

- Sa zapada i istoka kopira se ono najgore, a nasilje se uvrštava u naš život pod krinkom napretka i demokracije - tvrdi Matić.

Smatra da kod nasilja nad ženama postoje tri razine problema. Prvi je taj da smo još uvijek patrijarhalna zemlja, a uvriježeno je mišljenje da su žene manje vrijedne od muškaraca, koliko god to grubo zvučalo.

Ulaskom u brak žena je vlasništvo

Drugi problem je taj, tvrdi Matić, što žena sklapanjem braka postaje vlasništvo muža, točnije on s njom može raspolagati kako god želi. Treći problem je taj što ne postoji odgoj za kvalitetne međuljudske odnose, a institucija braka olako se shvaća.

- Društvo nas kroz sve sfere uči da je nasilje sredstvo izvršenja cilja i da se njime dokazuje moć. Mnogi zlostavljači trpe od nekog drugog, na primjer na svojim radnim mjestima, a onda kad dođu kući pokazuju tko je gazda - zaključuje Matić.  

Vijeće Europe proglasilo je 2007. godinom borbe protiv nasilja nad ženama. No, da bi se teorija počela provoditi i u praksi moraju biti srušeni mnogi mitovi koji su još uvijek uvriježeni u našem društvu. Samo neki od njih su da su žene same krive, da one u biti uživaju u zlostavljanju jer bi u protivnom napustile zlostavljača, kao i da u nekim slučajevima pretjeruju. Time se žene dodatno obeshrabruje da prijave zlostavljača, a to što nasilje nad njima nije u društvu prepoznato kao takvo, dodatno obezvređuje žrtvu. Stoga, na žalost, broj psihički i fizički zlostavljanih žena zasigurno je i veći, no mnoge od njih se baš iz gore nabrojanih razloga teško odlučuju prijaviti svoje zlostavljače.

Slučajevi u kojima je sustav zakazao, nebrojeni su. Stoga, zakonska zaštita, iako postoji, nije dovoljno učinkovita. Naime, zakon predviđa mogućnost udaljavanja zlostavljača iz obitelji, ali tek nakon presude. Sve se svodi na to da policija zlostavljače privodi, sud ih pušta, a u cijelom tom začaranom krugu najviše ispaštaju žene, koje izgleda nitko ne može, ili ne želi zaštititi.