Učiteljica ima mirovinu veću svega 70 kuna od radnika na mininalcu - Vijesti - Aktualno - Hrvatska

Čak i kada umirovljenici odrade puni radni vijek, a to je u Hrvatskoj učinilo njih samo 11 posto, iznos mirovine nije vezan uz plaćene doprinose. Nepravednost mirovinskog sustava može se proučiti na primjeru muškarca koji je puni radni vijek zarađivao prosječnu plaću, koja je trenutačno 5311 kuna, te ima 2334 kune mirovine, a u isto vrijeme, radniku koji je 40 godina bio prijavljen na minimalac, država jamči 2264 kune minimalne mirovine! Iako je u mirovinski sustav uplatio dva i pol puta više, mirovina prosječno plaćenog radnika, recimo nastavnika u školi, samo je 70 kuna veća od one radnika na minimalcu.

– Osobe s niskim plaćama u povoljnijem su položaju, ali država mora zadržati primjerenu razinu solidarnosti – kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

Pad na 30 posto plaće

Prije 20 godina Hrvatska je na 30 radnika imala 10 umirovljenika, sada je taj omjer pao na 12 radnika prema 10 umirovljenika, a procjene su da će se njihov broj izjednačiti. To je i jedan od razloga zbog kojega Ekonomski institut prognozira da će se idućih desetljeća mirovine spuštati na 30 posto prosječne plaće te će se ujednačavati, neovisno o uplatama u prvi stup.

– Čak i kad bi se udio doprinosa za drugi stup odmah povećao sa 5 na 10 posto, to generaciji kojoj je oko 50 godina ne bi bitno utjecalo na iznos mirovina. Povećanje izdvajanja jedno je od dugoročnih rješenja, ali problem je što trošak treba odmah platiti – kazao je Nestić, jedan od autora istraživanja. Ministar Đuro Popijač potvrdio je da se unutar njegova resora osnovala stručna radna skupina koja dorađuje mirovinski sustav, no neodređen je oko rokova.

Rezanje povlastica

Očekuje se rješenje za prve mirovine iz drugog stupa, a ima prijedloga i da se intervenira u sustav povlaštenih mirovina. Očekuje se i ukidanje ranijeg odlaska u mirovinu za političare te ograničavanje povlaštenih mirovina.  – Rano je govoriti o detaljima – kazao je Popijač.

– Prvi stup mora imati snažne elemente solidarnosti, a na državi je da sprečava rad na crno – kaže Nestić.

RAZLOZI ZBOG KOJIH PUCA PRVI MIROVINSKI STUP

1. Velik broj umirovljenika u odnosu na radnike

Godine 1952. Hrvatska je imala 6 zaposlenih na jednog umirovljenika, sada 1,2, što je i glavni razlog da je mirovina pala sa 75 posto prosječne plaće na 40 i ići će prema 30 posto

2. Mirovine nisu vezane uz radni vijek i uplate

Samo 11 posto umirovljenika ima puni radni staž, još 24 posto ima od 35 do 39 godina staža, a svi su ostali povlaštene kategorije te im mirovine nemaju veze s radom

Rad na crno i porezne utaje dodatni su problem

Oko 5 posto zaposlenih prijavljeno je na minimalac, no vjeruje se da ih još najmanje 20 posto radi na crno. Mnogo je i fiktivnih prijava, što ruši socijalni sustav

4. Napola pokrenuta reforma, bez jamstva za mirovine

Državni mirovinski sustav pretvara se u socijalnu pomoć, a privatni mirovinski fondovi nisu snažni da nadoknade razliku i zajamče primjerene mirovine