mjesto za top banner

16. SVIBNJA 2013. 20:06h

UKLONJENA ZADNJA PREPREKA Njemačka ratificirala hrvatski pristupni ugovor

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Njemački Bundestag, donji dom saveznog parlamenta, u četvrtak je uvjerljivom većinom ratificirao hrvatski pristupni ugovor s EU-om , čime je taj proces stigao na samo korak od formalnog završetka.

Bundestag je sa 583 glasova za i 6 suzdržanih ratificirao ugovor koji još tehnički treba potvrditi gornji dom Bundesrat tijekom plenarnog zasjedanja koji počinje 7. lipnja. Time će posljednja formalna prepreka Hrvatskom priključenju Uniji biti uklonjena.

Slovačka je bila prva zemlja koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor 1. veljače 2012., a Njemačka to čini posljednja.

Državni ministar u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Michael Link, koji je prošli tjedan boravio u posjetu Hrvatskoj, kazao je da do takvog razvoja događaja nije došlo zbog Hrvatske "nego je u stvar u našem unutarnjem zakonodavstvu, naš ustav propisuje naš raspored."

Problem Ljubljanske banke sa Slovenijom i riječi nekolicine njemačkih političara o tome da Hrvatska nije spremna za ulazak u Europsku uniju bile su jedine dvije prijeporne točke koje su se pojavile tijekom ratifikacijskog procesa hrvatskog pristupnog ugovora u zemljama EU-a, koji je započeo u veljači 2012. s prvom ratifikacijom u Slovačkoj, a približio se samom kraju ratifikacijom u njemačkom Bundestagu u četvrtak.

Problem prenesene štednje štediša Ljubljanske banke, ali u jednom trenutku i pitanje hoće li doći do prijevremenih izbora u Sloveniji te hoće li ta zemlja imati dovoljno vremena da ratificira pristupni ugovor do 1. srpnja, predviđenog datuma ulaska Hrvatske u Europsku uniju, visio je Hrvatskoj nad glavom više mjeseci.

Nakon velikih problema koji su prijetili mogućnošću da Slovenija zaustavi predviđeni ulazak Hrvatske u Uniju, put ratifikaciji otvoren je 11. ožujka 2013. kada su u Mokricama hrvatski premijer Zoran Milanović i tadašnji predsjednik slovenske vlade Janez Janšapotpisali Memorandum o suglasnosti između dviju vlada kojim je dogovoren obostrano zadovoljavajući način rješavanja pitanja Ljubljanske banke. S obzirom na visok stupanj političke suglasnosti postignut u svim slovenskim parlamentarnim strankama, poslije toga se sve događalo jako brzo i slovenski je parlament ugovor ratificirao 2. travnja.

Slovenija je bila 23. od 27 zemalja koje su trebale ratificirati ugovor, nakon nje bile su ostale još Belgija, Danska, Nizozemska i Njemačka.

U tom trenutku već je bilo vrlo izvjesno, s obzirom na pozitivno izvješće Europske komisije o monitoringu koje je 26. ožujka u Zagrebu na izvanrednoj vladinoj sjednici predstavio povjerenik za proširenje Štefan Fuele, da ni jedna od preostalih zemalja neće raditi problem s ratifikacijom.

"Zadovoljstvo mi je iznijeti vam konačno izvješće o nadzoru. Hrvatsku smo pratili prema posebnom režimu. Iznimno mi je drago što su svi zahtjevi koje je EU postavio Hrvatskoj ispunjeni ili će uskoro biti", rekao je Fuele.

Međutim, u jesen 2012. situacija s Njemačkom izgledala je drugačije. Predsjednik njemačkog Bundestaga Norbert Lammert rekao je u listopadu u razgovoru za list "Welt am Sonntag" kako Hrvatska "još očito nije spremna za ulazak". Predsjednik Bundestaga rekao je kako smatra da EU u ovom trenutku nije spremna na daljnja proširenja nego da joj je potrebna konsolidacija.

Prije Lammerta se i jedan drugi istaknuti demokršćanski političar, predsjednik Europskog odbora Bundestaga, Gunther Krichbaum izjasnio protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Političari demokršćanske Unije CDU/CSU i prije su se zalagali za zaustavljanje proširenja EU-a, ali su uvijek Hrvatsku spominjali kao izuzetak.

Iako je premijer Zoran Milanović boravio u Berlinu niti mjesec dana prije tih izjava, u njemačku se prijestolnicu ponovno uputio u listopadu 2012. da bi, kako su pisali hrvatski mediji, "Njemačkoj objasnio neke stvari".

Službeni razlog Milanovićeva posjeta bila je proslava 60 godina postojanja Odbora njemačkog gospodarstva za suradnju sa zemljama istočne Europe, ali je premijer odradio i nekoliko sastanaka s njemačkim političarima, među ostalima i s Lammertom, te iz Berlina poručio da je sve ono što se zadnjih tjedana događalo u Njemačkoj "bura u čaši mlijeka", te da vjeruje u Hrvatsku i ono što je napravljeno.

Nakon što je Hrvatska 9. prosinca 2011. u Bruxellesu potpisala Ugovor o pristupanju, te se na referendumu 22. siječnja izjasnila za ulazak u EU, prijateljske odnose sa Zagrebom prva je potvrdila Slovačka, ratificirajući 1. veljače 2012. hrvatski pristupni ugovor. Tog mjeseca ugovor je prošao u još tri parlamenta, mađarskom, bugarskom i talijanskom, a gost u Bugarskoj i Italiji na ratifikaciji bio je tadašnji predsjednik Sabora Boris Šprem.

"Danas sam sretan i ponosan što ste prva država u kojoj sam svjedočio ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora", rekao je Šprem u govoru, obraćajući se zastupnicima bugarskog Narodnog sobranja u govoru 17. veljače.

Predsjednik talijanskog Senata Renato Schifani naglasio je 28. veljače da su ugovor željeli ratificirati što prije jer to smatraju važnim, a prema Hrvatskoj gaje prijateljstvo i bratske osjećaje. "Nadamo se da će to biti znak i za druge zemlje da ubrzaju postupak ratifikacije", kazao je Schifani.

On je doista i išao relativno brzo i nastavio se Maltom i Latvijom u ožujku, Litvom u travnju, te Ciprom u svibnju. Češka je proceduru ratifikacije dovršila u lipnju, kao i Irska i Rumunjska.

Ratifikacije u drugoj polovici 2012. otvorila je Austrija, a raspravi i glasovanju u austrijskom Nacionalnom vijeću 4. srpnja prisustvovao je Josip Leko, tada potpredsjednik Hrvatskog sabora i obnašatelj dužnosti njegova predsjednika zbog teške bolesti Borisa Šprema.

Samo nekoliko dana nakon potvrde u austrijskom parlamentu, u Beč je na svečanost potpisivanja tog dokumenta doputovao hrvatski predsjednik IvoJosipović.

"Danas je za Hrvatsku važan dan. Brza ratifikacija je i poruka da je Hrvatska dobrodošla u Europu", rekao je Josipović u nazočnosti austrijskog predsjednikaHeinza Fischera koji ga je pozvao na svečanost potpisivanja. "Poruka s naše strane je da će Hrvatska ne samo nastojati profitirati od članstva već će dati Europskoj uniji jednu novu kvalitetu", rekao je Josipović .

Do kraja godine, ugovor je ratificiran u Estoniji, Portugalu, Poljskoj, Luksemburgu, Španjolskoj, Grčkoj, Švedskoj i Finskoj, a za 2013. ostale su neke velike zemlje, one koje su najavile da će čekati izvješće o monitoringu EK-a, te Slovenija.

Prva zemlja koja je u 2013. ratificirala ugovor bila je u siječnju Francuska, a isti mjesec postupak je dovršila i Velika Britanija, nakon čega je uslijedilo više od dva mjeseca stanke, do izvješća Komisije i rješenja pitanja sa Slovenijom.

U travnju se postupak ponovno zahuktao, te su nakon Slovenije taj mjesec ugovor ratificirale Belgija i Nizozemska, odmah početkom svibnja Danska, te na kraju njemački Bundestag. Da bi postupak ratifikacije i formalno bio završen odluku donjeg doma njemačkog parlamenta treba potvrditi i njegov gornji dom, Bundesrat, što je formalnost i očekuje se u prvom dijelu lipnja. (Hina)

Ratifikacija Ugovora o pristupanju RH EU - kronologija