Umirovljenici zajedničkim snagama u `borbu´?

Na inicijativu Matice umirovljenika Hrvatske, umirovljeničke stranke će pokušati dogovoriti suradnju pri stvaranju umirovljeničkog bloka.

Umirovljeničke stranke u Hrvatskoj pristale su da njihovi predstavnici prvi put zajedno sjednu za stol  i na sastanku pokušaju dogovoriti suradnju, ujedinjavanje ili stvaranje umirovljeničkog bloka stranaka, stoji u priopćenju Matice umirovljenika Hrvatske. U ponedjeljak su se sastali Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, i Josip Vincek, predsjednik MUH-a. HSU je 1996. godine nastao upravo iz MUH-a.

- U ponedjeljak ujutro su sastali Hrelja i Vincek,  a u utorak će sjesti svi predstavnici umirovljeničkih stranaka u Hrvatskoj i dogovoriti kako dalje – bio je odgovor iz MUH-a. Do Josipa Vinceka nije se moglo doći.

U utorak će se sastati s ostalim čelnicima umirovljeničkih stranaka kako bi dogovorili oformljavanje umirovljeničkog bloka. Na dosadašnjim razgovorima sudjelovali su Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Demokratska stranka umirovljenika (DSU), Stranka umirovljenika (SU), Akcija hrvatskih umirovljenika (AHU) i Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH).

Naime, ono  čemu su svi bili složni jest činjenica da toliki broj umirovljeničkih stranaka, a samim time i rascjepkanost čitave sfere umirovljeničkih političkih snaga, nije dobra jer nema jedinstvenosti. U Hrvatskoj postoji sedam registriranih umirovljeničkih stranaka, što je rekord u svim zemljama Europe.

Jedinstvo i zajedništvo među umirovljenicima

Prosječna mirovina u Hrvatskoj spala je na 40 posto prosječne plaće, što je na samom dnu Europe.

Tolikim brojem stranaka postiglo se samo to da jača konkurencija među istima, umjesto postizanja konkretnijih rezultata na političkoj sceni. S tolikim brojem stranaka, očekivalo bi se znatno više zastupnika u Saboru, no umirovljenike zastupa samo jedan zastupnik, i to iz redova HSU-a.

- Nažalost, nisam ovlaštena komentirati dosadašnji tijek dogovora – bio je konačni odgovor iz MUH-a.

Glavni cilj Matice umirovljenika Hrvatske je stvaranje jedinstva i zajedništva  među umirovljenicima, ali i želja da sve druge političke stranke, a ne samo umirovljeničke, ozbiljnije uvažavaju  glasove umirovljenika na izborima i budu socijalno osjetljivije prema toj osiromašenoj populaciji. Iako je u biračkom tijelu preko milijun umirovljenika, nejedinstvo je doprinijelo tome da su ljudi treće životne dobi sada u najtežem položaju u društvu, stoji u priopćenju.

Nažalost, do detaljnijih komentara iz HSU-a nismo mogli doći.