Urednica Z1 smijenjena zbog dionica Ine i Pavića?

Ponuda od 2,6 mil. kuna Nine Pavića za dionice, kao i nekretnine u inozemstvu, trebale su biti tema Irene Milanović, no emisija je ukinuta.

Ninoslav Pavić, suvlasnik Europapress Holdinga, bio je jedan od nepovlaštenih ponuđača u drugom krugu privatizacije Ine 2006. godine s ponudom od 2.625 milijuna kuna za kupnju dionica Ine. Isto toliko za istu je svrhu ponudio i jedan od najbližih Pavićevih suradnika, predsjednik Nadzornog odbora nakladničke kuće Slobodna Dalmacija i predsjednik Odbora direktora EPH, Stjepan Orešković, dok je tvrtka Com.Com, kojoj je Pavić član Uprave, ponudila 165.000 kuna manje, odnosno 2,5 milijuna kuna.

Milanović: Smijenjena sam, emisija ukinuta

Ova dobro čuvana 'tajna' trebala je biti samo jedna od tema intervjua koji je Pavić trebao dati u emisiji Crno na bijelo, koja se emitira na Z1 televiziji, urednici Ireni Divković Milanović, no umjesto toga novinarka Milanović maknuta je sa svoje pozicije.

- Ne znam jesam li dobila otkaz, ali sam smijenjena s mjesta urednice Informativnog programa Z1 televizije 19. siječnja ove godine, bez pisanog obrazloženja. Na tom sam mjestu bila od 1. travnja 2008. godine. Traženo obrazloženje smjene nisam dobila. Smjena je bila očito potrebna kao prvi korak do ukidanja moje emisije ''Crno na bijelo'' na Z1 televiziji - ispričala je Irena Divković Milanović.

Ističe kako joj je 22. siječnja, usred priprema nove emisije, rečeno da se emisija ukida.

Zanimljivo je da je prema tjednim rasporedima programa, emisija ''Crno na bijelo'' trebala biti na rasporedu u subotu 23.siječnja u 18 sati, ali i u utorak 26. siječnja u 21 sat.

Vlada izdala izvješće o ponuđačima 

Čini se kako je nekome bilo od iznimne važnosti da tajna čuvana više od tri godine i ostane tajnom. Naime, niti Pavić niti Orešković nikada se u javnosti nisu povezivali s eventualnom privatizacijom Ine, odnosno bilo kakvom kupovinom dionica nekada hrvatske naftne kompanije. No osim njih, na popisu se nalaze i osobe koje se trenutno spominju u kontekstu umiješanosti u aferu Spice, odnosno u navodno sumnjive poslove Podravke i načine na koji je ona radila.

Međutim, postoji službeno izvješće Vlade Republike Hrvatske o podnijetim ponudama za kupnju dionica INA-e, temeljem kojeg je izdan i Prijedlog o okvirnom rasporedu za ponuditelje, koji je potpisao tadašnji ministar gospodarstva Damir Polančec (navedena izvješća, kao i popis ponuđača možete pogledati u popratnim dokumentima).

Na popisu fizičkih osoba koje su dale indikativnu ponudu, oba 2.625 milijuna kuna, našli su se i Pavić i Orešković, međutim, na koncu im je vraćeno 2.596.270 kuna, a raspoređeno im je 17 dionica, što ih je koštalo 28.730 kuna. Naime, nisu ni mogli dobiti više od toga,  jer se javna ponuda odnosila na najviše 17 dionica, a najmanje na 15.

Polančecovi kumovi među najvećim ponuđačima

Naime, niti najveći ponuđač, Tomislav Matić iz Quaetus fonda, koji je ponudio čak 18 milijuna kuna, nije dobio više od predviđenih 17 dionica. Inače, zanimljivost vezana uz ovog ponuđača svakako je njegova poslovna biografija. Matić je, naime, svojedobno bio izvršni savjetnik u Ministarstvu financija gdje je, između ostalog, bio uključen u planiranje, odnosno provedbu privatizacije velikih tvrtki.

Odmah iza Matića po visini ponude bio je Josip Galić sa 14 milijuna kuna, dok je treći ponuđač bio Ivan Mijatović sa sedam i pol milijuna kuna. Četvrti po visini ponude u drugom krugu privatizacije Ine 2006. godine bio je Nevio Prlog, kum nekadašnjeg ministra gospodarstva Damira Polančeca i Podravkin kooperant koji se nedavno našao u žiži javnosti zbog sumnje na primanje i davanje mita.

Nino Pavić kupio dva milijuna kvadrata zemljišta 

Naime, Prlog je jedan od osumnjičenika u aferi Menadžer, a sumnjiči ga se da je kao vlasnik tvrtke PNP Commerce od početka listopada 2008. do početka studenog 2009. godine bez natječaja dobio nekoliko vrlo unosnih poslova s Podravkom. Između ostalog, opremanje Podravkina skladišta u Dugopolju, vrijedno 29,3 milijuna kuna, kao i posao opremanja dvorane za sastanke i kafića unutar Podravkine zgrade. Po medijima se navodi i postavljanje reflektora na nogometnom stadionu u Đelekovcu koje je tvrtka PNP Commerce dobila bez znanja i suradnje lokalnih vlasti.

Uz Prloga se odmah nalazi i Darko Kolarek, s ponudom od pet i pol milijuna kuna, a kojeg se također povezuje s Damirom Polančecom. Kolarek je, naime, direktor tvrtke Bineko koja je također imala navodno sumnjive, kumske poslove s Podravkom i to u vrijeme dok je na čelu Uprave sjedio Polančec. Tada je dogovoreno kako će Bineko iznajmljivati Podravki skladišni prostor za 360.000 eura godišnje, a 2003. godine je dogovoren i posao zamjene 7.500 Podravkinih dionica, u to vrijeme vrijednih oko milijun i pol kuna, za što je Bineko dao odmaralište na Čiovu.

U to se vrijeme uz Bineko vezivao i gore spomenuti Prlog, no vlasničku vezu s tvrtkom demantirao je Kolarek, rekavši kako su vlasnici Bineka on i Zoran Bijač, dok je Nevio Prlog samo njegov prijatelj. Odmah iza Kolareka, sa pet milijuna, odnosno 4.877.000 kuna, nalaze se bračni par Vedrana Šarić i Bruno Mlinar, nakon kojih slijedi i Jadranka Mlinar sa 4.854.000 kuna.

Među velikim ponuđačima našao se i odvjetnički ured Nermine Stančić-Rokotov, sa četiri milijuna i 400 tisuća kuna, Marinko Crnadak sa četiri i pol milijuna kuna, Tomislav Marinac sa tri milijuna i tristo tisuća kuna, Stjepko Dužević s tri milijuna i sto tisuća kuna, Mirela Božić s tri milijuna i 20 tisuća kuna, a potom i Pavić, odnosno Orešković s gore navedenim iznosom. S ponudom od dva milijuna kuna za kupnju se dionica javio i Milivoj Goldštajn, koji je javnosti postao poznat kao desna ruka Franje Lukovića u Zgrebačkoj banci.

Pavićeve nekretnine u inozemstvu 

Ipak, čini se kako dionice nisu jedini segment intervjua koji je ‘presudio’ novinarki Milanović. Naime, jedno od pitanja odnosilo se i na Pavićeve nekretnine u Francuskoj i Americi. Urednicu emisije Crno na bijelo zanimalo je, obzirom na trenutačno stanje na tržištu nekretnina, bi li Pavić ponovno investirao u nekretnine u Parizu i Americi, odnosno koji je njegov stav o francuskom i američkom poreznom sustavu jer tamo plaća porez na te nekretnine.

Photo javno165

O kojim je nekretninama riječ, pokušali smo saznati od samog Pavića, međutim nije odgovarao na pozive te smo stoga uputili i pismeni upit na koji, do objave članka, nismo dobili odgovor. Ono što je posebno indikativno u cijelom ovom slučaju jest da su informacije o Pavićevom pokušaju privatizacije Ine, odnosno o njegovim nekretninama van granica Hrvatske procurile nedugo nakon što je u javnost procurila i priča o WAZ-u o čemu je portal Javno među prvima pisao.

Pavić bio protiv Sanadera kao WAZ-ovog savjetnika 

Podsjetimo, nedavno je objavljena korespondencija između Ninoslava Pavića (EPH) i Bode Hombacha (WAZ) koja se doticala i Ive Sanadera, nakon čega se zahuktao 'rat' između medijske kuće i bivšeg premijera Ive Sanadera. Iako su se konkretne potvrde o Sanaderovom savjetodavnoj funkciji WAZ-u po pitanju EPH-a itekako izbjegavale, bivši premijer Sanader ipak je potvrdio da je tu nečega i bilo.

- Želim izvijestiti javnost da ću bez obzira na ove napade i klevete dati svoje mišljenje o onom dijelu poslovanja EPH za koje sam upitan od Pavićevih poslovnih partnera – kazao je Ivo Sanader u priopćenju odaslanom medijima.

Ispostavilo se kasnije, kazao nam je tada u razgovoru Ivan Zvonimir Čičak, kako je Ivo Sanader je trebao biti savjetnik u WAZ-u, a Ninoslav Pavić je bio protiv toga. Je li i ‘sudbonosni’ intervju nastavak ovog rata, a novinarka Irena Divković Milanović kolateralna žrtva, tek će pokazati vrijeme.

Sanader priznao: Razgovor s WAZ-om bio je o EPH