Ustavni sud: DIP ne nadzire nitko

Ustavni sud ustvrdio je da 'ne postoje formalne pretpostavke' za njegovo postupanje u povodu zahtjeva Badićeva stožera.

Ustavni sud ustvrdio je da "ne postoje formalne pretpostavke" za njegovo postupanje u povodu zahtjeva nezavisnoga predsjedničkog kandidata Milana Bandića, koji je tražio nadzor i očitovanje tog suda o DIP-ovoj zabrani njegova televizijskoga promidžbenog spota: "Stop crvenoj Hrvatskoj!"

Ustavni sud odluku je donio na današnjoj sjednici na kojoj je formalnopravno nedopuštenim ocijenio i zahtjev predsjedničke kandidatkinje Vesne Škare-Ožbolt koja je upozoravala na navodno neustavno i nezakonito postupanje televizija "RTL" i "Nova TV" te "Večernjeg lista" i "Jutarnjeg lista" u provedbi njihovih uređivačkih politika u vezi s predstavljanjem kandidata. Vesna Škare-Ožbolt smatra da su ti mediji javno i otvoreno favorizirali samo pojedine kandidate.

Photo Domagoj Pavelić

DIP ne nadzire nitko

DIP je, naime, ocijenio da su u spotu iz konteksta izdvojene Josipovićeve riječi "mapu Hrvatske potpuno zacrveniti" te da je riječ o nedopuštenome i nekorektnom načinu izborne promidžbe. Bandić je to, pak, ocijenio cenzurom i kršenjem prava na slobodnu promidžbu i obavještavanje javnosti i o onome što u svojoj promidžbi predlaže protukandidat.

Ustavni suci zaključili su, pak, da ni Ustavni zakon o Ustavnom sudu ni Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske ne propisuju pravno sredstvo protiv odluka DIP-a, donesenih u provedbi nadzora pravilnosti izborne promidžbe. Ti nadzorni postupci nisu ustrojeni u dva stupnja pa Ustavni sud nije mjerodavno drugostupanjsko tijelo u postupcima nadzora pravilnosti izborne promidžbe koje provodi DIP. Dakle, ne postoje formalne pretpostavke za njihovo postupanje u konkretnoj stvari, zaključili su ustavni suci.

No, pritom su istaknuli da je iz prakse Ustavnog suda razvidno da DIP ima ovlast u postupku nadzora nad pravilnošću izbora, uključujući i izbornu promidžbu, poduzimati sve mjere koje smatra "odgovarajućim" radi zaštite pravilnosti izbornog postupka.

Nije bilo potrebe za istraživanjem DIP-a

Nesporno je, dakle, da DIP ima pravo zabranjivati videospotove kandidata u svim vrstama izbora ako smatra da oni "predstavljaju povredu dopuštenoga i korektnog načina izborne promidžbe", ustvrdili su ustavni suci. No, pritom su istaknuli i da podnesak koji je DIP-u podnio Josipovićev izborni stožer formalnopravno nije bio valjan jer ga nije podnio kandidat nego neovlaštena osoba, direktor njegove kampanje Mirando Mrsić.

S obzirom na to da je Bandićev podnesak zaprimljen dan nakon izbora i da se rezultati izbora čine nespornim, Ustavni sud nije smatrao potrebnim ispitivati je li DIP, u nedostatku formalnopravno valjanog zahtjeva za provedbom nadzora, imao ovlast provesti postupak po službenoj dužnosti.

Ustavni suci ustvrdili su i da izborno zakonodavstvo ne sadržava objektivna mjerila kojima bi se DIP bio obvezan voditi u procjeni poštuju li kandidati normativni standard "pravilnosti izborne promidžbe".

Uslijedila žalba Saboru

Nepostojanje objektivnih mjerila, međutim, nije propust DIP-a nego zakonodavca. Zbog tog, ali i mnogih drugih propusta u izbornome zakonodavstvu, Ustavni sud odlučio je poslati posebno izvješće Hrvatskome saboru.

Odlučujući da i u slučaju Vesne Škare-Ožbolt "ne postoje formalne pretpostavke" za njihovo postupanje, ustavni suci također su upozorili da je zakonodavac kriv što u izborno zakonodavstvo nisu propisana objektivna mjerila kojima bi se mediji, ali i neposredni sudionici u izborima te tijela mjerodavna za nadzor nad pravilnošću, zakonitošću ili ustavnošću izbora, bili obvezni voditi u procjeni zadovoljava li urednička politika određenih vrsta medija normativni standard "jednakih uvjeta" za izlaganje programa i obavljanje izborne promidžbe kandidata na izborima.