Veliki prosvjedi? Nitko se više ne boji studenata

Čičak, Lalić, Primorac, Puhovski...svi oni znaju da zahtjevi neće biti ispunjeni i da studenti nemaju snage zbog toga ozbiljno priprijetiti.

Iako studentski prosvjedi u Hrvatskoj uzimaju sve više maha, a mnogi sveučilišni profesori pozdravljaju njihovu inicijativu, većina naših sugovornika iz prosvjete smatra kako Hrvatska nema uvjete za uvođenje besplatnog sustava obrazovanja kao što je to slučaj u, primjerice, skandinavskim zemljama. 

Zahtjevi studenata su razumljivi, ali Hrvatska nema uvjeta za besplatno studiranje

Stipe Belak, jedan od prorektora Sveučilišta u Zadru, podržava zahtjeve studenata, no svjestan je, kaže, kako Hrvatska nema uvjete da ih ispuni. Prema njegovu mišljenju nemoguće je uvesti potpuno besplatno studiranje, ali smatra da bi možda bilo najpravednije kad bi svi studenti plaćali školarine koje bi onda bile puno manje.

- Hrvatska se ne može uspoređivati sa zemljama  visokog standarda koje mogu uvesti sustav besplatnog studiranja, jer Hrvatska jednostavno nema uvjete za to. No, drago mi je da su mladi ljudi pokazali zajedništvo i ekonomsku osviještenost te su odlučili nešto poduzeti. Ali, teško je preko noći riješiti takva pitanja, treba se prilagoditi realnim uvjetima u državi. Možda bi najpravedniji sustav bio da svi plaćaju školarine i onda bi iznos bio puno manji. Istina, i država bi možda mogla preraspodijeliti svoje prioritete i više odvojiti za obrazovanje te na taj način donekle udovoljiti studentima - rekao je Stipe Belak.

Ribić: Hrvatska financira prošlost i neuspjeh, umjesto budućnost i uspjeh

Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji je studentima dao ''vjetar u leđa'', tvrdi da država može i mora pristati na zahtjeve studenata, a svoj stav argumentira činjenicom da Vlada novac baca na mnoge bezuspješne projekte, umjesto da ulaže u obrazovanje i budućnost.

- Ako Hrvatska može subvencionirati neuspješnu proizvodnju, zašto onda ne odvaja više sredstava za obrazovanje, za nešto što je uspješno, za nešto što je budućnost. Kad bi izdvajala onoliko koliko izdvajaju zemlje EU, onda bi bilo dovoljno sredstava za obrazovni sustav. Smatram da nije problem u novcu, nego u neučinkovitosti institucija. Hrvatska financira prošlost i neuspjeh, umjesto budućnost i uspjeh, a to je obrazovanje. Zašto je došlo do prosvjeda? Zbog tihe okupacije, u kojoj je sve manje prostora za neplaćeni studij, stoga ja ne razumijem o čemu rektor priča! Ako više od polovice studenata plaća studij, onda to jest komercijalizacija!

Studente podržavam u zahtjevima i smatram da bez ikakvog konflikta nema velike koristi. Ovako je sigurno efikasnije nego da šute. Potreban je dijalog, a ako ga nema, onda je potreban pritisak - kazao je Vilim Ribić i dodao da će sindikat do kraja podupirati studente.

Iako podržava zahtjeve studenata, sveučilišni profesor Žarko Puhovski smatra da je pogrešan način kojim studenti pokušavaju doći do svojih ciljeva. Vilimu Ribiću zamjera što javno podržava, kako kaže, jednu vrstu nasilja koju se nikako ne bi smjelo ohrabrivati.

Photo Ivana Magdić

- Svakako podržavam zahtjeve studenata za besplatnim studiranjem i smatram da bi se to u Hrvatskoj moglo izvesti, no u tom slučaju znatno bi se smanjio broj studenata. Iako shvaćam namjere studenata, nikako ne podržavam njihov način jer to je nasilje što onemogućava profesorima ispunjavanje njihovih obveza. Smatram da im fakultet, a najmanje profesori mogu pomoći. Zgrožen sam ponašanjem predsjednika sindikata čiji sam član jer smatram da je njegovo podržavanje nasilja neodgovorna demagogija, s obzirom da je javni autoritet - poručio je Puhovski.

Malo je vjerojatno da studentski prosvjedi u Hrvatskoj eskaliraju u nerede

Na naš upit je li moguće da ovi zasad mirni prosvjedi eskaliraju u nerede puno ozbiljnijih i širih razmjera, naši sugovornici Dražen Lalić, Žarko Puhovski i Ivan Zvonimir Čičak složni su u mišljenju kako je to u Hrvatskoj malo vjerojatno.

- Ne vjerujem, šanse za takvo što su ravne nuli. Kritički naboj mase na Sveučilištu u Zagrebu nije visok, a na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj još je manji. Ne vjerujem da se iz ovih prosvjeda može išta ozbiljnije izroditi - procijenio je Puhovski.

Dražen Lalić, politolog i sociolog, također ne vidi potencijal da bi studentski prosvjedi mogli degenerirati u jedan ozbiljniji bunt jer, kako smatra, u Hrvatskoj ne postoji opće nezadovoljstvo koje bi, u ovom slučaju studente, potaknulo na drastičnije akcije.

- Možda se varam, ali budući da nezadovoljstvo studenata nije šire strukturirano ja ne vidim opći protest. Smatram da ne postoje preduvjeti za ozbiljniji bunt kao što su ideološki uvjeti, organizacijski, podrška javnog mnijenja i još puno faktora koji bi prethodili ozbiljnijim studentskim nemirima - uvjeren je Lalić.

Ivan Zvonimir Čičak, koji je bio jedan od studentskih lidera Hrvatskog proljeća, također ne vidi prijetnju niti mogućnost da prosvjedi poprime šire i ozbiljnije razmjere jer prema njegovu mišljenju među studentima ne postoji ''pravo vrenje''.

- Sumnjam da bi mogao prerasti u nešto više i ozbiljnije jer njihovi ciljevi nisu nešto što bi zaista moglo privući masu. Smatram da ciljeve koje su oni postavili nisu prioritetni većini studenata u Hrvatskoj. Nema onog vrenja koje bi utjecalo na cjelokupnu društvenu atmosferu - kazao je Čičak.

Ministarstvo znanosti ostaje pri svom

Sudeći prema očitovanju Ministarstva znanosti, ono ne planira uvoditi nikakve promjene smatrajući da je država subvencijama maksimalno pomogla sustavu obrazovanja, od prehrane do besplatnog studiranja.

- Preddiplomski studij besplatan je za sve redovite studente koji su se upisali unutar kvota koje je donio određeni fakultet. Riječ je o više od 80.000 studenata. Vidljivo je da je Vlada RH u ovom, kao i u prošlom mandatu, obrazovanje prepoznala kao jedan od najvažnijih projekata i osigurala značajna sredstva kako bi školovanje u Hrvatskoj bilo svima dostupno - stoji u očitovanju Ministarstva na studentske prosvjede.