VIDEO: Čak 40.000 Hrvata može ostati bez posla

Izvoznici, brodari, brodograditelji i turistički djelatnici najviše će biti izloženi krizi, smatra Mladen Vedriš, član Ekonomskog vijeća.

Mladen Vedriš, član Ekonomskog vijeća i predstojnik Katedre za ekonomsku politiku na Pravnom fakultetu, u intervjuu za Javno.com govorio je o tome koje će sektore hrvatskog gospodarstva najviše pogoditi kriza te u kojem bi smjeru trebala ići strategija razvoja gospodarstva. Komentira također najave Hrvatske udruge poslodavaca o smanjenju plaća i otpuštanju radnika.

Vlada i premijer Sanader ignorirali su savjete Ekonomskog vijeća o zamrzavanju plaća državnim i javnim službenicima. Kakva je opća svrha i uloga vijeća ako se njihovi stavovi, očito, ne uvažavaju?

Ekonomsko vijeće savjetodavno je tijelo, mi možemo dati preporuku, izraziti mišljenje, ali, naravno, odluka je onoga koji ima politički mandat i izvršnu vlast da prepozna ili ne prepozna neku sugestiju. Međutim, vi ste vidjeli da smo mi kao vijeće od početka bili za to da deficit bude što manji, po mogućnosti nulti. Međutim, tada smo bili podložni kritici da smo na neki način suglasni sa stajalištima Vlade. Kasnije su Vlada i sindikati došli do drugog zaključka, a vijeće je ostalo konzistentno, na onim polaznim pozicijama, što smatramo najboljim. No, naravno, politika je umijeće mogućega, a na nama je kao struci da predložimo ono što smatramo da je optimalno rješenje. A u političkom kontekstu, naravno da se to stavlja u neki širi kontekst ukupnih odnosa i prema tome donosi odluka. Odluke koje se sada donose bit će već u prvom kvartalu 2009. podložne ili potvrdi ili kritici. Ukoliko gospodarski rast omogući isplatu tih sredstava za plaće, naravno da će to biti potvrda, a ukoliko bude problema u financiranju, da će to biti svojevrsna kritika. Dakle, vrlo brzo bit ćemo svjedoci jednog ili drugog rješenja.  

Koje posljedice financijske krize već sada osjećamo u Hrvatskoj? 

Photo Tomica Vrbat

Svi mi u Hrvatskoj bili smo zadovoljni, a to se ne može pretvoriti u samozadovoljstvo, da nismo osjetili prvi udar one klasične bankarsko-financijske krize. Taj udar izbjegli smo zahvaljujući dvjema činjenicama. Prvo, objektivno, naše banke nisu se izlagale riziku takvih kreditiranja niti su kupovale takve pakete financijskih proizvoda na globalnom tržištu. S druge strane, prijedlog Vlade i potvrda Sabora oko garantiranja štednih uloga, što je manje-više učinila gotova sva Europa, došao je u pravo vrijeme i smirio odgovarajuće tenzije. Međutim, bankarska kriza potakla je ukupnu svjetsku ekonomsku krizu ili recesiju, ovisno u kojem dijelu svijeta gledate. Tako da suočavanje s tim, sa svim ovim dubinskim tektonskim promjenama koje nastaju u našem okruženju, to je pravi izazov za Hrvatsku i pitanje je što tu možemo učiniti.  

Na što se konkretno moramo pripremiti i koji će sektori hrvatskog gospodarstva najviše stradati zbog krize?

Nitko od nas nema kristalnu kuglu da može reći što će se događati. Ali, ako me pitate što je prvo na udaru, to su svakako izvoznici. Kada gledam vijesti o zatvaranju radnih mjesta, produljenim godišnjim odmorima, zazebe me oko srca. Jer samo je pitanje u kojem su valu i u kojoj mjeri neke naše tvrtke i sektori povezani s tim partnerima koji u ovom trenutku obustavljaju gospodarske aktivnosti. Vidjeli ste što se dogodilo u onom trenutku kada je pala konjunktura, u kojoj su mjeri pale cijene brodskih vozarina i u kojoj su mjeri pale narudžbe za proizvodnju novih brodova. Prema tome, u Hrvatskoj su brodari prvi dobili jedan negativan udar, drugi su brodograditelji, sada govorimo o izvoznicima u jednom širem kontekstu i, naravno, ostaje nam vidjeti kakva će biti turistička sezona.

Svi ističu kako je potrebno što hitnije donijeti gospodarsku strategiju Hrvatske. U kojem bi smjeru u ovakvim uvjetima ta strategija trebala ići? 

Prema ovim točkama za koje smo konstatirali da su krizne. Hrvatska je proteklih desetak godina svake godine trošila negdje, možemo reći u dolarima ili eurima, tri milijarde više nego što je stvarala. I to je neodrživo. Hrvatska zato mora napraviti, koliko god je to moguće, ravnotežu na financijskoj razini, a onaj kapital i sredstva koja ima potaknuti u stvaralaštvo. Danas govorimo o izvozu, a sutra ćemo govoriti o većem ostajanju na domaćem tržištu.

Strategija nije debela knjiga koju ćete listati. Strategija znači da stvorite jedan uski krug prioriteta i ciljeva koje želite ostvariti, i zatim to smisleno i uporno ostvarujete. 

Koji su to ciljevi i prioriteti?

Nesporna su apsolutno dva cilja. To je jačanje konkurentske sposobnosti izvoznika, jer bez toga života nema. A drugo je, u onom kontekstu na domaćem tržištu, poticati svakog, tko god ima kvalitetu i vrijednost da može opstati, da možda danas ne izvozi, ali se može pojaviti kao izvoznik ili možda supstituirati izvoz, znači stvaralaštvo. Poticati stvaralaštvo, nema više života od špekulacija. Očekivanje da će se na bazi tuđega rada na dionicama zarađivati enormno, gotovo je s time. Znači, kreativno stvaralaštvo u Hrvatskoj, više, organiziranije, smislenije, uspješnije, to je jedini izlaz iz krize, ili bolje rečeno recept za izlaz iz krize.  

U proračunu za 2009. planiran je rast BDP-a od dva postao. Koliko je prema vašem mišljenju realno da to možemo ostvariti?

Kada gledamo vanjske pokazatelje za čitav svijet, koji dolaze s uglednih adresa, u zadnjih tri ili četiri mjeseca svaki mjesec revidiraju se procjene i svaki je put revizija procjena išla na niže. Prema tomu, očigledno je da će i hrvatska stopa rasta s jedne strane odražavati uspjeh i neuspjeh onoga što ćemo mi napraviti, ali s druge strane bit će dobrim dijelom uvjetovan i onim što će se događati vani. Prema tome, u Hrvatskoj u danim okolnostima svaka stopa koja će biti iznad nulte, znači da ne idemo u minus, sigurno će biti dobrodošla. E, sad, hoće li to biti 1,5, 2, ili 2,5 posto, puno je toga otvoreno. Sve što će biti iznad nultog rasta prihvatljivo je rješenje.  

Ekonomsko vijeće priopćilo je sa zadnje sjednice kako će u proračunu pokušati pronaći prostora za uštede, odnosno za smanjenje državnih rashoda i smanjenje deficita. Gdje vidite prostore za uštedu u proračunu?

Ne možemo mi umjesto pojedinih resora ili Vlade vidjeti njihovu interakciju i vidjeti gdje se što može smanjiti. Mi smo ostali konzistentni i rekli smo da sve do trenutka dok proračun nije i formalno donesen u Saboru postoji mogućnost da ponajprije Vlada još jednom razmotri te prilike i vidi u kojoj mjeri i kako će pojedini resori procijeniti da imaju prostora ili ne za uštede, to nije kompetencija vijeća. No, ne treba zaboraviti na to da, kakav god proračun bude donesen u sljedećoj godini, bit će jedan ili dva rebalansa. Prema tome, mora se krenuti od nekakve realne platforme, a onda se tijekom godine prilagođavati. 
 

Hrvatska udruga poslodavaca najavljuje otpuštanja radnika i smanjenje plaća. Što možemo očekivati, koliko će radnika biti otpušteno, koliko će se smanjiti plaće i kako te svoje najave poslodavci obrazlažu na sjednicama Ekonomskog vijeća ?

To je ono što, po meni, predstavlja najveću zabrinutost i odgovornost ne samo poslovnog sektora nego i države. Što se tiče smanjenja plaća, koliko će to konkretno biti, ne možemo znati. Svi su najavili da će to biti u nekoj proporciji bilo sa smanjenjem radnog vremena, bilo posla ako ga imaju. U nekoj će proporciji svaka firma vagati što to može napraviti. A što se tiče otpuštanja radnika, ono što se iz nekih istraživačkih i poduzetničkih krugova može čuti: neće ostati bez posla, nego će u prvoj rundi biti ugroženo negdje oko 20 do 40 tisuća radnih mjesta, poglavito u sektoru koji je direktno u izvozu ili je partner onima koji su u izvozu.  
 

Kako Mladen Vedriš komentira rad Ekonomskog vijeća te što misli o izjavama gospodarstvenika koji tvrde da im je čvrsti tečaj kune donio više goreg nego dobrog, pogledajte u intervjuu: Čak 40.000 Hrvata može ostati bez posla.