VIDEO: Izrael prijeti, ali nije na razini za napad

Iranski veleposlanik Mohammad H. Fadaifard dao je intervju za Javno u kojem je govorio o odnosima sa SAD-om i tenzijama na Bliskom istoku.

O odnosima između Izraela i Irana, te između SAD-a i Irana, kao i o tenzijama na Bliskom istoku razgovarali smo s iranskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj, Mohammadom H. Fadaifardom, koji je, između ostalog, otkrio kako se Iran bori sa svjetskom krizom.

Je li se išta u iransko-američkim odnosima promijenilo otkako je Barack Obama postao predsjednik SAD-a?

- Iransko-američki odnosi u principu su složena i povijesno određena tema koja svoje korijene ima u neispravnoj politici Amerike prema iranskom narodu. Od 1953. godine kada su SAD organiziranjem vojnog udara svrgnule nacionalnu vlast dr. Musaddika i vratila Muhameda Rezu Pahlavija na vlasti (što su američki dužnosnici službeno i priznali), Amerika se često uplitala u politiku Irana, na štetu iranskog naroda. Podrška diktatoru, Šahu, protiv iranskog naroda i manipuliranje njime za dominaciju nad regijom i pljačkanje iranskog bogatstvo nastavilo se sve do 1979. godine, kada je iranski narod pod vodstvom imama Homeinija pokrenuo Islamsku revoluciju i svrgnuvši Šahov

Iranski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Mohammad Hassan Fadaifard Photo Siniša Bužan

Od 1979. godine i Amerika je s različitim alibijima pokušavala poraziti revoluciju i vodila niz zavjera kao i ekonomski embargo, blokirala iransku imovinu i račune, pokušala državni udar, provocirala terorističke grupacije u zemlji i izvan nje na terorističke aktivnosti protiv Irana, te nagovarala  Sadama Huseina na agresiju prema Iranu, koja je trajala osam godina.

Prema tome, temeljne promjene u američkom ponašanju prema iranskom narodu i vladi su nužne ukoliko želimo svjedočiti promjenama odnosa između Irana i Amerike. Od kada je predsjednik Obama počeo svoj mandat, promijenile su se neke parole o načinu ponašanja prema Iranu, ali mi još uvijek nismo osjetili neku praktičnu promjenu u postupcima i politici te države prema Iranu.

Ako još nije, ima li ikakvih naznaka da bi se napetost odnosa mogla ublažiti?

- Kako sam već u odgovoru na prethodno pitanje rekao, treba pričekati i vidjeti namjerava li SAD promijeniti svoju politiku prema Iranu. Ako se nastavi politika "mrkve i batine", onda moram reći da je ta politika već odavno nevažeća i neće biti od toga ništa. Ali, ukoliko bi se zauzela politika odgovarajućeg ponašanja uz priznavanje grešaka u prošlosti, tek onda se može nadati poboljšanju situacije.

Mislite li da bi predsjednik Obama mogao nešto promijeniti u vanjskoj politici SAD-a i može li išta učiniti da zaustavi globalnu recesiju? 

- Zbog nekorektnog ponašanja vlade SAD-a u proteklih osam godina svjetska javnost nema pozitivno mišljenje o Americi, a posebno prema njezinoj vanjskoj politici. Glavni razlog tomu jest pogrešna politika SAD-a u regiji Bliskog istoka.

Za promjenu javnog mišljenja potrebna je reforma s obzirom na prošlu pogrešnu politiku, a Obama je i izabran pod parolom promjene politike. Gospodin Obama se prvo mora pozabaviti ekonomskim problemom Amerike, tek onda svjetskim ekonomskim problemom.

Kakvi su sadašnji odnosi Irana i Izraela ili odnosi uopće ne postoje?

- Mi ne priznajemo Izrael i nemamo nikakvih odnosa s njim niti ćemo ih imati.

Može li predsjednik Obama, i kako, utjecati na odnose između Irana i Izraela. Može li on imati pozitivnu ulogu u tim odnosima?

- Niti jedan predsjednik, pa ni predsjednik Obama, ne može utjecati na našu principijelnu politiku nepriznavanja okupacije.

Budući da postoji obostrana prijetnja ratom između Irana i Izraela, je li moguće i kako

Iran nikad ni s kim nije želio rat ali je potpuno spreman da se brani od bilo kakve agresije na najbolji način, tako da ovaj požali što ga je napao. Ja ne mislim da je netko toliko bezuman da bi testirao reakciju Irana na svoj napad.

Mohammad Hassan Fadaifard

- Kroz nekoliko tisuća godina povijesti Iran nikada nije vojno prijetio drugima. Iran niti je bio kolonizator niti bi pristao biti kolonija, dok je Izrael taj koji stalno prijeti, kako arapskim narodima u regiji tako i iranskom narodu.

Kroz nekoliko proteklih desetljeća Izrael je glavni uzrok prijetnje i agresije u regiji. Periodično napada susjedne države. Posljednja agresija je bila 33-dnevni rat protiv Libanona u ljeto 2006. godine i nedavni 22-dnevni genocid nad nedužnom djecom i ženama Gaze i to korištenjem zabranjenog oružja. Naravno, u oba protekla rata cionisti su poraženi i nisu uspjeli postići niti jedan cilj.

Izrael stalno prijeti vojnim napadom na Iran, ali nije na razini s koje bi mogao napasti. Iran nikada ni s kim nije želio rat, ali je potpuno spreman da se brani od bilo kakve agresije na najbolji način, tako da ovaj požali što ga je napao. Ne mislim da je netko toliko bezuman da bi testirao reakciju Irana na svoj napad.

Što bi jedna i druga strana trebale učiniti da popusti napetost u tom dijelu svijeta?

Iranski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Mohammad Hassan Fadaifard Photo Siniša Bužan

- Ako okupirana područja na Bliskom istoku Izrael vrati pravim vlasnicima i palestinski narod dobije svoja prava i zemlju, problem regije bio bi riješen.

Vjerojatno je teško reći koga treba kriviti za napetost između Irana i Izraela, ali odakle dolazi tolika mržnja? Zar Kuran ne propovijeda mir i ljubav prema ljudima?

- Vi ste potpuno dobro razumjeli da Kuran uvijek nagovara na mir i ljubav među ljudima. Ne samo Kuran nego i druge knjige Božjih vjera kao i kršćanska i židovska vjera preporučuju mir i ljubav među ljudima. Ni jedna Božja vjera ne savjetuje agresiju i ubijanje nedužnih žena, djeca, ljudi uopće, bilo gdje. Islam savjetuje nastojanje na uspostavi mira, ljubavi i pravde, ali također i pružanje otpora agresiji i kažnjavanje agresora, a posebno kada se agresor krije iza vjerske maske.

Recesija se već osjeća u Hrvatskoj. Osjeća li Iran recesiju i kako se ona uglavnom manifestira? 

- Naš gospodarski sustav vrlo je različit od sustava zapadnih zemalja. Mi imamo vrstu kombiniranog gospodarstva, ne kapitalističko gospodarstvo. Prema tome, recesija koja se osjeća ovdje, u zapadnim zemljama, još nije stigla do Irana i nema velik utjecaj na Iran, no naše gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu nafte i, dakako, imamo trgovinske odnose s drugim zemljama, pa bi i na nas recesija mogla utjecati prije ili kasnije. Međutim, naši ekonomski stručnjaci pokušavaju naći neko rješenje koje bi spriječilo negativni utjecaj ove recesije u budućnosti. No, zasad recesija nije imala utjecaj na Iran.

Kako sam već u odgovoru na prethodno pitanje rekao treba pričekati i vidjeti namjerava li SAD promijeniti svoju politiku prema Iranu. Ako se nastavi politika "mrkve i batine" onda moram reći da je ova politika već odavno nevažeća i neće biti od toga ništa.

Mohammad Hassan Fadaifard

- Iranski narod je revolucijom, pod vodstvom imama Homeinija  1979. godine svrgnuo 50 godišnju kraljevinu Pahlavija I. i sa 99,8 posto glasova u istoj godini izabrao Islamsku Republiku.

Pahlavi I. uz izravnu podršku Velike Britanije 1920. godine vojnim je udarom preuzeo vlast u Iranu. Zločini i izdaja te obitelji protiv naroda Irana kroz 50 godina vladanja, koja je imala izravnu podršku  stranih država, a posebno Sjedinjenih Američkih Država, bila je glavni razlog narodnog pokreta i borbe protiv Šaha, čiji je rezultat bio pobjeda revolucije.

Reza Pahlavi III. ili još uvijek ne zna za promjene u proteklih 30 godina ili zbog smanjivanja svojih duševnih boli nastalih zbog uskraćenosti imetka iranskog naroda iz ruku njegove obitelji govori takve stvari.

Mislite li da Pahlavijev sin ima potporu Zapada, osobito Baracka Obame, s obzirom da je svoje izjave dao nakon što je Obama izabran?

Iranski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Mohammad Hassan Fadaifard Photo Siniša Bužan

- Amerika je planiranjem vojnog udara 1953. godine protiv nacionalne vlasti dr. Musaddika vratila bjegunca Šaha u Iran. Za revolucije 1979. godine Šah je ponovno pobjegao iz Irana i Amerika je pokušala ponoviti isti scenarij iz 1953. godine i ponovno ga vratiti. Ali, ovaj put je izazvala bijes studenata u Iranu pa je došlo do napada na američko veleposlanstvo.

Ne smatram da bi Zapad ponovno investirao u propale pijune, ali moguće je da njihove obavještajne organizacije koriste te ljude kao sredstvo pritiska na Iran trošeći milijunske svote novca svojih poreznih obveznika.

Potražuje li obitelj Pahlavi neke nekretnine u Iranu?

- Prije svog bijega Šah je oteo golemu količinu novca koji pripada narodu i odnio je u inozemstvo. Članovi njegove obitelji dužni su to vratiti Iranu.

Mislite li da hrvatska politika podržava više Izrael nego Iran?

- Na ovo pitanje trebaju odgovoriti hrvatski dužnosnici.

Kako biste htjeli da vas percipiraju hrvatski političari, a posebno hrvatski građani?

- Ja ovdje predstavljam jedan povijesni, pobožni i hrabri narod koji poštuje pravdu i mir, a dužnost mi je uspostaviti što bolje odnose između dva naroda i dviju država na temelju zajedničkih interesa. Većina karakteristika koje sam nabrojao za iranski narod mislim da krase i hrvatski narod, a posebno s obzirom na to da postoji i ona teorija kako oba naroda imaju zajedničke korijene.

Dio intervjua s veleposlanikom Irana možete pogledati OVDJE.