VIDEO: Mesić pije bijelo i crno, ali ne direktora

Predsjednik Mesić krstio je trs u vinogradu obitelji Jarec-Kure u Svetom Ivanu Zelini i podsjetio na nekadašnje 'ludo' vino direktor.

Predsjednik Stjepan Mesić za blagdan sv. Vinka posjetio je obiteljsko gospodarstvo Jarec-Kure u Svetom Ivanu Zelini i uz vlasnika Stjepana Jareca obredno krstio trsje starim vinom.

Stjepan Jarec, predsjednik Stjepan Mesić i veleposlanik Željko Ćimbur (u pozadini) Photo javno192

Na obiteljskom gospodarstvu Jarec- Kure okupilo se mnoštvo prijatelja i poznanika kako bi se proslavilo Vincekovo. Stjepan Jarec nam je rekao kako se mogu pohvaliti stoljetnom tradicijom u proizvodnji i njezi kvalitetnih vina. Prvu nagradu za vina dobio je njegov djed 1953. godine i nakon toga su uslijedila brojna odličja i nagrade za kakvoću vina kako na domaćim tako i inozemnim izložbama.

Glavni adut obitelji Jarec-Kure je ujedno i njihovo najpoznatije vino pinot bijeli, uz kojeg još proizvode chardonay, chardonay barrique, pinot crni, pjenušce Jana i Manzoni, te autohtone sorte kraljevine.

 

FOTO: Predsjednik Mesić krstio trs u zelinskom kraju

Prije krštenja trsja, Stjepan Jarec je pozdravio prisutne, a predsjednik Mesić je u svom šaljivom stilu okupljenima rekao kako se nekada na tim prostorima pilo vino direktor, koje potječe od izvorne loze noje a nju je Noa ponio sa sobom u svoju barku prilikom potopa. Od te je sorte, prema njegovim riječima u tom kraju nastalo vinogradarstvo i dobra vina. Predsjednik je svim vinogradarima zaželio uspješnu novu vinsku godinu.

predsjednik Stjepan Mesić Photo javno192

Za portal Javno predsjednik Mesić je rekao:

- U mom kraju, u Orahovici, na isti se način proslavlja sv. Vinko i blagoslivljaju vinogradi. Stavljaju se i kobasice na trsove, zalije se starim vinom trsje i slavi se Vincekovo.

Na pitanje o vinima predsjednik je priznao da su zelinska vina razvikanija i prodavanija od vina iz Orahovice i Feričanaca, ali također je rekao kako je frankovka najpoznatije vino njegova kraja. Ovisno o prilici i jelima, predsjednik Mesić pije i crna i bijela vina, te nema svog favorita među vinima.

Među nazočnima na Vincekovu u Zelini bio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Indoneziji, a prije toga u Malezije Željko Ćimbur koji je još poznat i kao osnivač Udruge prijatelja Bizeljskog, vinskog središta u Sloveniji.

- Zelinska vina i vina iz Bizeljskog jako su dobra i nema razlike u kvaliteti. Zelinski kraj jako puno je napravio za promociju vina i vinogradarstva, te su time i uspjesi iz godine u godinu veći - rekao nam je Željko Ćimbur.

Ovisno o jelima, veleposlanik Ćimbur jednako voli i dalmatinska, slavonska, istarska i prigorska vina. Na pitanje o izvoznim kapacitetima hrvatskih vinara i vinu koje se prodaje u Maleziji veleposlanik Ćimbur nam je rekao:

- U Maleziji sam kupovao i pio hrvatska vina, ali, nažalost, ne iz Hrvatske već s Novog Zelanda, koja rade dva hrvatska vinara Nobilo i Babić. Rade prekrasna vina i dosta su tražena. Nažalost, nisam uspio u Maleziji pomoći u plasmanu hrvatskih vina, ali nadam se da ću u Indoneziji biti uspješniji. Moram napomenuti da se godišnje u Maleziji proda do 30 milijuna litara vina.

Stjepan Jarec i predsjednik Stjepan Mesić Photo javno192

Sveti Vinko jedan je od pet zapovijedanih vinogradarskih blagdana uz kojeg je i precizno propisan obred koji valja obaviti. Svaki pravi vinogradar koji drži do sebe i svog truda, otići će za Vincekovo u svoj vinograd, bez obzira na studen, dubok snijeg ili blato.  Vlasnik vinograda ritualno odreže nekoliko grančica, uglavnom s tri pupa, koje se potom stavljaju negdje u kuću uz prozor da bi se, kad grančice potjeraju, vidjelo kakva će biti godina.

Odrezani se trs potom obredno krsti starim vinom te se izvjese kobasice koje znakovito naznačuju želju za plodnošću i dobrim urodom. Sve je to prema narodnom običaju praćeno pjesmom i svirkom, a kako pravi domaćini nikada ne idu u vinograde sami, odmah se počasti i nazočno društvo. Kuša se i staro i mlado vino, po potrebi i nadolijevaju bačve, priprema se slastan zalogaj već prema običajima kraja, od pečene slanine, preko šarana do srnećeg paprikaša, a takva zabava se protegne duboko u noć.

U nas je slavljenje Vinkova, Vincekova, Vincekuše uobičajeno u kontinentalnim vinogorjima, tek ponegdje se javlja i u primorskim područjima. Valja odmah reći da ima malo uporišta u religiji, odnosno kršćanstvu, jer nisu nađene nikakve veze sa životopisom sv. Vinka i vinskih poslova i običaja. Prije je riječ o kakvom pretkršćanskom, poganskom običaju, odnosno poganskim svetkovinama poljodjelaca. Ovo je razdoblje kad počinje novi ciklus poljoprivrednih radova kad kreće vegetacija, kao što je Martinje drevna proslava završetka te godine.

VIDEO: Predsjednik Mesić krstio vinograd

Sam sv. Vinko uz vino je povezan tek imenom. Bio je ranokršćanski mučenik, đakon Vincentius u Saragozi a živio je u 4. stoljeću za vladavine Dioklecijana. Prokonzul Dacijan ga je grozno mučio da bi se odrekao vjere i svog biskupa Valerija. Kad nije uspio, Dacijan ga je pokušao pridobiti raskošnošću i ljubaznostima, međutim, čim su ga položili u meku, mirišljavu postelju, preminuo je. Dacijan je tijelo bacio zvijerima, ali po legendi je doletio gavran i obranio mučenikovo tijelo. Tada su ga povezli na morsku pučinu i bacili ga s kamenom oko vrata, no more ga je čudom izbacilo na obalu. Svetoga se Vinka na slikama prikazuje kao lijepa mladića ogrnuta dalmatikom, odjećom pastira u tadašnjoj Dalmaciji, oznakom mučeništva. Moći su mu prenesene u Lisabon gdje se i danas čuvaju. 

VIDEO: Vincekovo u Sv. Ivanu Zelini

U hrvatskim pučkim običajima još su zapovijedani blagdani sv. Juraj 23. travnja, sv. Ivan Krstitelj 24. lipnja, sv. Mihovil 29. rujna i sv. Martin, 11. studenog. Vidljivo je da je riječ o važnim terminima u vegetativnim ciklusima i poljodjelskoj godini. U javnosti je dakako najpoznatiji svetac sv. Martin, za kojeg znaju i oni što s vinom imaju vezu samo preko konobara.