Vlada ipak odustaje od Jamstvenog fonda za radnike jer nema novaca

Kako doznajemo, prvotno je bitno vidjeti koliko je široka pojava za potrebom isplate plaća. Naime, kako kaže naš izvor, i zaposleni u tvrtkama koje su blokirane, primjerice, više od pet godina također primaju plaću te da već i sada postoje brojni mehanizmi za zaštitu prava radnika u odnosu na isplatu plaća. Primjerice, mogu podnijeti zahtjev za stečaj i tada imaju pravo na isplatu tri plaće iz Agencije za osiguranje radničkih potraživanja. Dodatno je pitanje ne bi li osnivanje fonda bilo protuustavno. Osim toga, sredstava u proračunu trenutačno nema, a povratak u socijalizam je nedopustiv. Ne mogu se stalno uvoditi nova prava i čuditi se otkud veliki deficit i potreba za zaduživanjem, tvrdi naš izvor. Naime, na sastanku sindikata, Vlade i poslodavaca u petak donesen je ustvari samo zaključak "da će tri ministarstva – financija, gospodarstva, rada i poduzetništva te pravosuđa do 20. travnja predložiti mogućnost osnivanja takvog fonda, odnosno zakonska i druga rješenja koja će onemogućiti pojavu rada bez plaće, uključujući i ispitivanje zakonskih osnova i financijskih mogućnosti za uspostavu mehanizma isplate plaća u slučaju njihove neisplate na način koji je sukladan načelima konkurentnog tržišnog gospodarstva". Već je ustvari i iz tog zaključka jasno da trostrane suglasnosti nije bilo. Sindikalac Ozren Matijašević potvrđuje nam da su sindikati bili ti koji su iznijeli prijedloge pa je tako on predložio da bi taj fond, odnosno neka buduća institucija koja bi isplaćivala novac, a to bi mogla biti i postojeća Agencija za osiguranje radničkih potraživanja, mogla funkcionirati na način sličan HFP-u, koji daje pozajmicu uz osiguranje kroz imovinu. Za takvo što se, kaže, ne bi smjela koristiti proračunska sredstva.

Veća odgovornost

– Novac bi se mogao naći kroz kredite, iz dijela sredstava parafiskalnih nameta ili kroz dodatni porez na aktivu banaka – kaže Matijašević. No, kaže, ne bi ni svi imali ta prava nego one tvrtke koje poštuju radnička prava i koje predoče održivi razvojni plan. A povrat novca trebali bi osigurati kroz imovinu tvrtke ili bi trebali jamčiti vlastitom imovinom. Domaći pravni stručnjaci smatraju da danas već postoji niz mjera kojima bi se moglo preispitati zašto netko ne isplaćuje plaću i poduzeti daljnje korake ako je do toga došlo zbog neopravdanih razloga. Naime, GSV, ali opet prije svega sindikati, razmatrali su i postroženje odgovornosti za takve poslodavce, koja ide čak do kaznene odgovornosti. Danas, naime, netko tko je napravio obračun plaće, a nije je isplatio ne mora odgovarati, a odgovara tek  ako tog obračuna nema.