Vlada kreće u rezanje povlaštenih mirovina

O smanjivanju mirovina bi se idućih nekoliko dana trebalo razgovarati na sastancima Vlade s koalicijskim partnerima i socijalnim partnerima.

Povlaštene mirovine iduće su na popisu stvari koje će Vlada rezati, kako bi smanjila proračunske rashode. Nakon poticaja za poljoprivrednike, troškovi za mirovine rezat će se otprilike milijardu kuna, a očekuje se da bi sve kategorije povlaštenih mirovina uskoro mogle biti smanjene u prosjeku od 10 do 15 posto.

– S izdacima za mirovine treba nešto napraviti, ali kako linearno rezanje svih mirovina ne dolazi u obzir, sve vodi prema tome da se režu povlaštene. Ako bi se uštedjela milijarda kuna, to bi bila velika ušteda jer se za povlaštene mirovine izdvaja oko sedam milijardi – rekao je izvor blizak Vladi za Večernji list.

O smanjivanju mirovina bi se u idućih nekoliko dana trebalo razgovarati na sastancima Vlade s koalicijskim partnerima, a potom i sa socijalnim partnerima, prije formalne objave odluke.

Photo javno165

S obzirom da se svi slažu da povlaštene mirovine treba rezati, ne očekuje se da će se na tim sastancima mnogo protiviti njihovom rezanju. Sindikati bi mogli tražiti da se ne režu pošteđene povlaštene mirovine rudara i radnika koji su radili s azbestom.

Od koalicijskih partnera ne očekuju se prigovori, a premijerka i Vlada na spomen rezanja povlaštenih mirovina od partnera mogu očekivati potporu i nalog da režu što više.

Osim o mirovinama, u Vladi se razmišlja o uvođenju reda u socijalne naknade. Prema tome, pravo na bilo kakvu pomoć, bilo u naravi ili novcu, izgubili bi oni koji u svojim imovinskim karticama imaju luksuzne nekretnine i pokretnine.

Neće se dirati u rodiljske naknade i u naknade za novorođenče

Iznosi socijalnih naknada ostali bi jednaki, no smanjio bi se broj korisnika, rekao je izvor. Milijunske uštede su izvjesne, a još treba izračunati kolike.

Zasigurno se neće dirati u rodiljske naknade i u naknade za novorođenče, pronatalitetni dodatak i dječji doplatak.

Revidiranje radničkih prava državnih službenika i zaposlenih u javnim službama je neupitno, a prvi je sastanak o tome već održan. Sindikati su odbili svako diranje u stečena radnička prava, a božićnice i regresi bi se najvjerojatnije morali mijenjati. Štoviše, u kuloarima se spominje rezanje 50 posto, ali taj postotak nije dogovoren niti ozbiljnije raspravljen. Rezanje će ovisiti o dogovoru sa sindikatima, a izvor kaže da se razmatra naknada za prijevoz državnih službenika te zaposlenih u javnim službama, no rezanje plaća nije u planu.

Povlaštenu mirovinu, odnosno mirovinu koja nema veze s uplatama u mirovinski ni s godinama staža, imaju saborski zastupnici, branitelji, članovi HVO-a, borci NOR-a, pravosudni policajci, članovi nekadašnjega Saveznoga izvršnog vijeća, sveučilišni profesori, ali i rudari te radnici koji su radili s azbestom. Njihova je mirovina dvostruko veća od prosječne i prima je više od 180.000 Hrvata, a za njihovu isplatu država izdvaja oko sedam milijardi kuna.

Najniže mirove u kategoriji povlaštenih imaju pripadnici Hrvatske domovinske vojske, a iznose 2210 kuna, a najviša su primanja saborskih zastupnika i umirovljenih članova Vlade – 9321 kunu.