Vlada može imati deficit, sezona dolazi kao spas

Ministarstvo financija krizu shvaća kao ´izazov´, sezonu kao pomoć, Kosoričin kredibilitet se troši, a poduzetnici su skeptični.

U emisiji Otvoreno govorilo se o antirecesijskim mjerama, a prema svemu sudeći prvi na udaru bit će korisnici povlaštenih mirovina i socijalnih naknada. Manjak u proračunu se produbljuje, a zaduženja rastu.

U samom početku emisije Goran Bakula kazao je kako najviše mirovina odlazi na branitelje, a njihova je mirovina uglavnom dva puta veća od prosječne. Rezanjem bi se, smatram, uštedjelo milijardu kuna godišnje što nije mnogo, no postižu se drugi učinci, pokazuje se da država nešto poduzima.

Ljubo Jurčić smatra kako je restrukturiranje mirovina bitno, ali je to prema njemu defenzivna politika.

Dodaje kako će prema svemu sudeći, na koncu godine nedostajati šest milijardi kuna, dok će potrošnja nastavljati padati, uvoz je pao za 10 posto, proizvodnja je za 0,2 posto prorasla, a to zahvaljujući brodovima koji su ranije proizvedeni.

'Vlada si može dozvoliti deficit'

Domagoj Milošević rekao je kako ima dojam da smo previše samokritičnosti, te kako bi se trebalo realnog ledati na trenutnu situaciju. Ona je uzrokovana globalnom krizom, te kako su se reforme ipak trebale provesti ranije, u boljim vremenima.

- Reforme treba napraviti. Poduzetnik sam, a pri padu prihoda smanjujemo plaće i nastojimo biti efikasniji. Država može imati deficit, što si poslodavac ne može dopustiti - zaključio je Milošević.

Deana Knežević: Kredibilnost premijerke se troši

Kolumnistica portala Javno, Deana Knežević kazala je kako se može rezati da se ništa bitno ne dogodi.

- Imali smo rezanje od nekoliko milijardi kuna. Svi smo to preživjeli, nitko nije ostao bez posla i bez kruha. Zanimljivo mi je i loše to da se vodimo iste diskusije s kojom smo krenuli rani. U trećem mjesecu je netko lupio da treba povećati PDV, uvesti trošarine, da bi se na koncu sve to dogodilo. Bilo bi loše da se to ponovi. Imamo novu premijerku, njezina kredibilnost se također troši, često istupa u javnosti, a mi čujemo samo u naznakama da će od sada ići neke mjere - kazala je Knežević.

Dodala je i da nema potvrde da će se ići u smanjivanje povlaštenih mirovina, te tvrdi kako je potrebno imati izvještaje o tome koliko bi se od toga zapravo i dobilo.

 - Imamo dobre makroekonomiste, oni su to u stanju izračunati. Nemamo ozbiljnu diskusiju, ne znamo što je na stolu, a ne vidi se perspektiva gdje to ide. Umjesto da se jača povjerenje u percepciju da Vlada zna kuda ide, imamo osjećaj da ne znamo kuda idemo. Smatra i kako nema dovoljno poticaja.

'Kriza je izvrsna prilika'

Milošević je rekao kako je kriza zapravo izvrsna prilika, te naglašava kako postoji problem s povjerenjem, radom, odnosno neradom i problem s ambicioznošću. Objašnjava kako je kod nas sustav nagrađivanja rudimentaran. Smatra kako je bitno nagrađivati ljude koji rade, a one koji ne rade kažnjavati.

Bakula mu se usprotivio i pitao na koji način se to određuje, te mu je objasnio kako zbog toga nastaju katastrofalni problemi.

- Pogledajte recentne modele. Oformljen je jamstveni fond poduzetnicima. Svjesni smo da država, što se vidi iz proračuna, ne namjerava stati u potpunosti. Javna poduzeća tražiti će svoj prostor u ovim uvjetima. Okolnosti su vrlo frekventne i vrlo je turbulentno vrijeme. trebaju se poduzimati i kratkoročne mjere - objasnio je Zdravko Marić.

Ljubo Jurčić kazao je kako nikad do sada nije bio problem novac, imalo se novca, no stranci su nam uzeli tržište. Novac, zaključuje, nije bio problem, problem je jer nema narudžbi.

- Postavlja se pitanje zašto se ne isplati proizvoditi, a da uvoziti. Nama mjere neće pomoći. Radnik koji ima dvije tisuće kuna ide u Sloveniju pa radi za dva tri puta više. Ne može se dati veću cijenu radu, ako je proizvod jeftiniji od drugih. treba uvesti sustav subvencija - objasnio je.

Bitno je utvrditi tko je zaslužio mirovinu

Bakula je rekao kako novi kapitalizam dovodi do institucije kada ni subvencije ne pomažu. Ističe kako u sindikate zovu strani poduzetnici te objašnjavaju zbog čega nema ulaganja u Hrvatsku.

Kao prvi razlog navode korupciju koja je prošarana državom, a problem je i čekanja na pokrete nevidljive ruke koja neće povući ni jedan potez. Infrastruktura je jedna od najlošijih Europi, tvrdi.

Dragan Kovačević kazao je kako smo uzeli negativni dio liberalizma, te kako se treba stvoriti javno mijenje zajedništva ka nekom cilju.

- Hrvatska se mora uhvatiti u koštac s međunarodnom javnosti. Kada smo vani takmičimo se tko će iznijeti više crnila. U teškoj smo situaciji, društveni sustav je na krivim temeljima, društvo treba sazrijeti. Potrebna je reorganizacija društva. Bitno je utvrditi tko je zaslužio mirovinu, a tko nije - rekao je Kovačević.

Treba, tvrdi razlučiti prave branitelje od onih koji to nisu, kako se ne bi uskratio novac onima koji su radili za zemlju.

- Nemamo svetinje u ovoj državi. U Sveučilište dolazi policija, ekrane nose. Što će im ti ekrani? Ako hoćemo doći do neke razine rješavanja, moramo se okrenuti optimizmu - kazao je.

Milošević se nadovezao i rekao kako poslodavac ne želi neravnotežu, te tvrdi kako se treba uspoređivati s okolinom, te kako je bolje što je EU odgodila ulazak, kako bismo u zajednicu ušli spremniji.

Naglašava kako država funkcionira kao kompanija, te da mora imati puno toga da bi mogla rasti. Smatra kako treba naći rješenja kako rasti, te napominje resurse koji su sadržani u nekretninama.

Tada se govorilo o tome kako država ne prodaje javne nekretnine, pa je Kovačević rekao kako onaj koji je probao nešto prodati, a iz Fonda za privatizaciju, završio u zatvoru, da bi direktor koji ništa ne radi dobivao plaću od 20 tisuća kuna.

- Problem je što ima malo sposobnih ljudi, a ni ne potiče ih se. Uvijek vidim jedna te ista lica - kazala je Knežević, te dodala kako bi da doznala ime osobe koja radi u sektoru energetike u Vladi morala prokopati internet.

Marić se osvrnuo na sniženje poreza u Belgiji i Francuskoj, te su zemlje smanjile poreze građevinarima, pa je rekao kako postoji iznos baze i iznos poreza, te da ne zna o čemu je točno riječ.

- Uveli smo sniženu stopu na noćenje u turizmu - obranio se.

'Lani smo bili Mađarska, danas Grčka'

Bakula je kazao kako Hrvatska uopće nema stambenu politiku, a s druge strane postoji rasprodaja poljoprivrednih zemljišta, koje kupuju stranci.

Jurčić je rekao kako je svaka zemlja posebna, te da se građevina kod nas ne bi trebala tako financirati.

Milošević je rekao kako ima dojam da socijalni partneri očekuju rješenja, te je pitao 'tko te tjera da uđeš u posao ako nisi osigurao naplatu'. U Hrvatskoj, kaže, postoji kultura neplaćanja, zapostavljene su infrastrukture.

Hloverka Novak Srzić pitala je kada će doći vrijeme za optimizam, na što joj je Marić rekao kako je Vlada svjesna okolnosti.

- Lani smo bili Mađarska, danas Grčka. Postoji izazov, poticanje poduzetničkih aktivnosti. Imamo svijetlih primjera, postoji novaca, banke su pune novaca, no problem je da su poduzetnici toliko suzdržanih, nema konkretnih projekata. Moramo se preorijentirati i pomaknuti. Danas sutra plaćamo između 500 i 600 milijuna eura, ako članica EU-a, a pitanje je koliko ćemo izvući iz fondova - rekao je.

Seljaci će ostati bez poticaja, a u rezanje se kreće skoro

Također, seljacima se više neće isplaćivati poticaji, jer će se Europskoj uniji morati naučiti obraćati s projektima, te na račun njih dobivati poticaje.

- Proračun je u svojim izazovima, imali smo tri rebalansa, okolnosti su turbulentne. Teško je znati do kad će kriza trajati. Kriza će u nekim segmentima ostati i dulje - rekao je i dodao kako što se tiče turizma imaju jaku prednost u odnosu na ostale, a to je dobra pozicioniranost. Možemo očekivati da će turizam pomoći gospodarstvu, te da neće podbaciti.

Na koncu je zaključio kako ne zna kada će se ići u rezanje, no na pitanje hoće li to biti skoro, samo se osmjehnuo.