Vlada naložila DORH-u da ICTY-u dostavi dokaze o Mladićevim zločinima u RH

Vlada je na sjednici predložila zaključak kojim poziva Državno odvjetništvo da tužiteljstvu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) dostavi dokaze protiv Ratka Mladića.

– Optužnicu treba proširiti i na RH jer postoji osnova za kaznena djela ratnih zločina na našim područjima – rekla je premijerka Jadranka Kosor.

Potvrđeno je da će tijekom ljeta Hrvatska prihvatiti 30 osoba iz Japana, prije svega djece, za što je u proračunu osigurano 400.000 kuna.

Oko 150 000 objekata do kraja prošle godine moglo bi se prema procjenama legalizirati uz predložen zakon o postupanju s nezakonitim zgradama.

– Pojednostavili smo proceduru, ali zahtjevi će se moći podnijeti isključivo do kraja sljedeće godine – rekla je premijerka.

– Ovaj zakon riješit će traumu mnogih obitelji, njih oko 150.000 koje nemaju akt o gradnji ili ga imaju, ali je građena protivno tom aktu – rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić.

Zahtjevi će se moći podnijeti za objekte koji su sagrađeni do 30. 11. 2009. godine, a pri tome će trebati platiti komunalni i vodni doprinos te naknadu koja će se naknadno utvrditi uredbom. 25 posto sredstava od te naknade ići će lokalnim jedinicama, a ostalih 75 posto državnom proračunu.

– Plaćanje naknade nije kazna nego će taj novac biti iskorišten za uređenje prostora – rekao je Bačić.

Prije nego što će se podnijeti zahtjeva za legalizaciju osoba će morat izraditi geodetski snimak koji bi ih mogao koštati oko 4,5 tisuće kuna i arhitektonski snimak čija bi cijena mogla biti oko 3,5 tisuće kuna. To je preduvjet da plate komunalni i vodni doprinos, a čiji iznose ovisi o zoni, veličini građevine i njenoj namjeni. Potvrda o plaćenim doprinosima bit će uvjet za rješenje o izvedenom stanju. Iako se visina naknade tek treba utvrditi, doznaje se kako će ona biti u visini oko 25 do 35 posto u visini naknade. Zanimljivo je i to da podnositelji zahtjeva koji su bespravno gradili na tuđem zemljištu, neće postati vlasnici, odnosno vlasnici će ostati oni koji su upisano kao vlasnici zemljišta.

Naknada će se moći plaćati i obročno. Postoji i velik broj objekata za koje se neće moći podnijeti zahtjev za legalizaciju kao što su primjerice objekti koji se nalaze izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području, u pojasu do 70 metara, osim onih koji se koriste za stanovanje, zatim one u nacionalnom parku ili parku prirode, u izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje je predviđeno za druge namjene od javnog i općeg interesa itd.

Veliku korist od legalizacije imat će poljoprivredni objekti.

– Naime,  poljoprivredni objekti koji nisu legalizirani ne mogu koristiti sredstva iz europskih fondova – rekao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

Za gradnju infrastrukturnih građevina od interesa za RH čiji su nositelji država, jedinice lokalne i regionalne samouprave ili tvrtke u njihovom vlasništvu bit će oslobođene međusobnog plaćanja naknade za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti ili prava građenja. Predloženo je to zakonom o uređivanju imovinskopravnih odnosa.

Prijedlogom zakona o prostornom uređenju i gradnji pojednostavit će se dobivanje prostornih dokumenata.

– Trenutačno je u postupku 3000 prostornih dokumenata, a postupak njihove obrade u prosjeku traje 450 do 510 dana. Sada bi ga skratili na oko 210 dana – rekao je ministar Bačić te dodao kako se skraćivanjem procedure za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole želi potaknuti investiranje u zemlju. Važnost tog zakona potvrdio je i ministar turizma Damir Bajs kazavši kako je vrijednost građevinskih radova u tri godine u turizmu bio vrijedan tri milijarde eura.

Izmjenom i dopunom zakona o kaznenom postupku predlaže se da se u prethodnom postupku okrivljeniku omogući uvid u spis i rješenje ide u korist okrivljenika. Također bi sada okrivljenik ima pravo na branitelja i u žalbenom postupku.

Zbog važnosti drvoprerađivačke industrije Vlada je predložila da se njihove obveze prema Hrvatskim šumama do kraja prošle godine podmire na način da Hrvatske šume preuzmu imovinu od društava dužnika ili da jednokratno plati dugovanje uz umanjenje do 30 posto.

Svim korisnicima državnog proračuna Vlada je uputila pismo u kojemu se od njih traži da do 15. ovoga mjeseca utvrde mogućnosti daljnje uštede do kraja godine. Na taj način ide se u drugu fazu racionalizacije, nakon što je u prvoj fazi ostvarena dodatna ušteda od 232,7 milijuna kuna. A manje je potrošeno u odnosu na isto razdoblje lani  493,3 milijuna kuna. No, istodobno su primjerice porezni prihodi u proračunu bili manji za 0,4 posto.

Vlada odobrila HEP-u reprogram duga od 300 milijuna kuna

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je odobrila Hrvatskoj elektroprivredi reprogram duga kod Zagrebačke banke u iznosu do 300 milijuna kuna te je dana i suglasnot za zaduženje kod Privredne banke u istom iznosu. Početak realizacije usvojenog investicijskog plana HEP grupe za 2011. godinu, previđa se tijekom drugog polugodišta, stoga je realno za očekivati da će i obveze prema dobavljačima za investicije biti znatno povećane u tom razdoblju. Uzevši u obzir i vrlo povoljne trenutne kamatne stope na financijskom tržištu, Hrvatska elektroprivreda smatra da bi bilo potrebno ugovoriti još jednu kratkoročnu kreditnu liniju koja bi osigurala nesmetano redovno poslovanje.