Vlada se još može oduprijeti krizi i bez MMF-a

Vlada će biti prisiljena na veliko zaduživanje na domaćem tržištu, što će umanjiti sredstva dostupna za financiranje lokalnog gospodarstva.

Hrvatsko će gospodarstvo u 2009. zabilježiti pad aktivnosti prvi put u deset godina, a proračunski će manjak biti znatno viši od ranije prognoziranog, pokazalo je danas objavljeno istraživanje koje agencija Reuters provodi među hrvatskim analitičarima svako tromjesečje.

Rezultati tog ispitivanja, objavljeni u Reutersovom poslovno-financijskom servisu, pokazuju kako svih 11 ispitanih vodećih hrvatskih analitičara smatra da će se globalna kriza snažno odraziti na Hrvatsku, opterećenu visokim inozemnim dugom, padom izvoza, te visokom državnom potrošnjom.

Vlada će biti prisiljena na veliko zaduživanje na domaćem tržištu, što će snažno umanjiti sredstva raspoloživa za financiranje lokalnog gospodarstva, te dovesti do dodatnog slabljenja rasta i rezultirati nižim proračunskim prihodima, ističu analitičari u Reutersovom istraživanju.

"Cijeli bankarski sektor zabrinjava percepcija da Vlada još nije poduzela ništa kako bi se prilagodila novonastaloj situaciji", kazao je lokalni analitičar jedne vodeće banke koji je želio ostati neimenovan. "Prihodi su već slabiji. Krajnje je vrijeme za smanjivanje potrošnje i zaduženosti", ističe on nadalje.

Većina analitičara smatra da se Hrvatska još ima vremena oduprijeti oluji bez obraćanja Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), pod uvjetom da Vladin kabinet što prije poduzme mjere smanjenja potrošnje, piše Reuters.

No, premijer Ivo Sanader ovoga je tjedna kazao da rebalans proračuna neće biti proveden u idućih nekoliko mjeseci dok se, kako je rekao, ne vide podaci za siječanj i veljaču. Od tima gospodarskih stručnjaka zatražio je da osmisle niz kratkoročnih antirecesijskih mjera, koje će Vlada razmatrati početkom veljače.

Vlada je za 2009. prognozirala rast bruto domaćeg proizvoda u visini dva posto, no zamjenik premijera Damir Polančec ovaj je tjedan dao do znanja kako bi uspjeh predstavljao bilo kakav rast.

Prosječni pad gospodarskih aktivnosti od 0,5 posto

Analitičari pak u Reutersovom istraživanju ističu da rasta neće biti uopće, uz prosječnu prognozu pada gospodarskih aktivnosti od 0,5 posto. Hrvatsko je gospodarstvo posljednji put zabilježilo pad gospodarskih aktivnosti u 1999.

"Ove će se godine privatni sektor slabo financirati, doći će do pada izvoza i osobne potrošnje, što državna ulaganja neće biti u mogućnosti nadoknaditi", ocjenjuje Marina Tkalec iz zagrebačke brokerske tvrtke InterCapital.

Tkalec smatra da je izlaz u nastavku provedbe strukturnih reformi i smanjenja potrošnje, te davanju više prostora privatnom sektoru. "No, trenutno ne vidim nikakvih indikacija da će se to dogoditi u ovoj godini", kaže Tkalec.

Vlada je u prosincu popustila pod pritiscima sindikata i odobrila 6-postotno povećanje plaća u državnom sektoru, odustala od planova za donošenje uravnoteženog proračuna, te utvrdila fiskalni deficit na 0,9 posto BDP-a. Analitičari u Reutersovom istraživanju ocjenjuju da će taj deficit iznositi nekih 2,2 posto.

Prema Vladinim podacima, fiskalni bi deficit u 2008. godini trebao iznositi 1,3 posto BDP-a, uz očekivanu stopu gospodarskog rasta od 2,5 posto. Službeni se podaci očekuju do kraja ožujka.

Održavanje stabilnog tečaja kune

"Očito je da će prihodi biti znatno niži od očekivanih i fiskalna politika mora nastojati maksimalno smanjiti potrošnju", kaže Zdeslav Šantić iz Raiffeisenbanka. On smatra da je jednako važno održati stabilni tečaj kune, ovaj mjesec pogođen kontinuiranim pritiscima naniže uslijed manjeg pritoka "čvrste valute" i rastuće potražnje za eurima, potrebnih državi i kompanijama za otplatu inozemnih dugova.

"Ako središnja banka ne stavi pod kontrolu pritiske na kunu, gospodarstvo i financijski sektor mogli bi biti znatno teže pogođeni dok će oporavak biti znatno teži", ocjenjuje Šantić za Reuters.

Guverner Hrvatske središnje banke Željko Rohatinski obećao je održati stabilnost tečaja kune te koristiti obilne valutne rezerve za suočavanje s deflacijskim pritiscima.

"Možemo se nadati očuvanju monetarne stabilnosti i likvidnosti inozemnih valuta, te da će Vlada uspjeti financirati potrošnju. To bi bio uspjeh", kazao je jedan izvor iz HNB-a za Reuters.