Vladimir Šeks: Ustavne promjene do ljeta

Riječ je o tri skupine promjena - prva "košarica" se odnosi na ustavne promjene vezane za zatvaranje pojedinih poglavlja pregovora, druga su promjene vezane za samo pristupanje EU, a treća "košarica" se odnosi na naše unutarnje potrebe, rekao je Šeks.

Kazao je da zatvaranje pregovora o dva poglavlja, 24 - Pravda, sloboda i sigurnost, i 32 - Financijski nadzor, izravno ovisi o promjeni Ustava. To su formalna mjerila, a privremeno zatvaranje poglavlja 32 je previđeno za lipanj, pa Šeks smatra da bi Ustav mogao biti promijenjen do ljetne stanke.

- U poglavlju 17, Ekonomska i monetarna politika, treba Ustavom učvrstiti položaj HNB-a kao potpuno samostalne institucije. U poglavlju 23, Pravosuđe i temeljna ljudska prava, treba dati aktivno i pasivno biračko pravo državljanima EU-a s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima. Pripremljen je zakon o izborima članova u Europski parlament koji je prošao prvo čitanje, kao i nacrt izmjena Zakona o izboru predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, koji će ući u proceduru nakon promjene Ustava. U poglavlju 24, Pravda, sloboda i sigurnost, Ustavom treba omogućiti izručenje hrvatskih državljana sudskim tijelima članica Unije, kad Hrvatska postane članica EU-a. Time bi se u hrvatski pravni sustav uveo europski uhidbeni nalog. U poglavlju 32, Financijski nadzor, treba osigurati neovisnost Državnog ureda za reviziju - kazao je Šeks.

Radna skupina razmatra glasanje hrvatskih državljana u BIH

Na upit hoće li davanje biračkog glasačkog prava državljanima zemalja EU otvoriti pitanje glasačkog prava Hrvata u BiH i dijaspori, Šeks je odgovorio:

- Treba izbjeći da se bilo koja druga pitanja vezana samo uz zatvaranje pojedinih poglavlja i pristupanje Hrvatske EU vežu s nekim drugim pitanjima poput tih, da se promjenom Ustava uskrati pravo na biranje za Sabor i Predsjednika hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Vladajuća većina i koalicija ne prihvaća da se u tom pravcu promijeni Ustav, no, mislim da nitko iz oporbe neće pokušati vezivati i uvjetovati ustavne promjene iz prvih dviju košarica s isticanjem zahtjeva poput tih.

Na upit što je s pravom glasa hrvatskih državljana s prebivalištem koja nije u Uniji, poput BiH, i hoće li oni moći glasati za Europski parlament, Šeks je rekao da će se to "razmotriti na radnoj skupini."

U okviru druge skupine ustavnih promjena koje su vezane za samo pristupanje EU, treba odgovoriti na pitanje je li ustavna osnova za članstvo Hrvatske u EU članak 139 koji se odnosi na međunarodne organizacije, članak 141 koji se odnosi na savez država, treba ili usvojiti posebnu pravnu osnovu koja bi bila primjerena karakteristikama E-a, koja u biti nije ni međunarodna institucija ni savez država nego specifičan oblik integracije, kazao je Šeks.

Sada, dodaje, Ustav ništa ne kaže kakva je pravna snaga propisa Unije na koju Hrvatska prenosi svoje suverene ovlasti.

Na referendumu o ulasku u EU potrebna većina svih građana s pravom glasa

- To treba regulirati Ustavom jer postoji Europski parlament sa zakonodavnim ovlastima i sad treba urediti odnos tih i onih zakona koje donosi Sabor.

- Hrvatska sada ima takvu ustavnu odredbu po kojoj je za referendum o ulasku Hrvatske u EU potrebna većina svih građana s pravom glasa, znači i oni s prebivalištem izvan Hrvatske. Uz Hrvatsku, samo Litva i Latvija imaju ovakvu odredbu. To je gotovo nemoguće postići i stoga će ta ustavna promjena vjerojatno ići prema tome da se omogući uspjeh referenduma ako je 'za' glasala većina izišlih birača. To je najblaža varijanta, kakva je u 19 zemalja Unije.

- Članstvo u EU podrazumijeva i delegaciju određenih suverenih ustavnih ovlasti na institucije Unije i Hrvatska kao i svaka članica EU treba revizijom Ustava to omogućiti. To nije prijenos suvereniteta nego privremeno delegiranje određenih suverenih ovlasti...Hrvatska kao suverena država delegira određene ustavne ovlasti na tijela EU, Europski parlament ili Europsku komisiju, s time da ih uvijek može povući natrag - rekao je Šeks.

Šeks je naveo najvažnije prijedloge za ustavne promjene u trećoj "košarici", koja se odnosi na unutarnje potrebe: inicijativu da se Ustavom utvrdi obvezatnost srednjoškolskog obrazovanja i inicijativu MORH-a vezano za obrambeno ustrojstvo i definiranje uloge obrambenih snaga, što je povezano za obveze iz članstva u NATO-u. Tu je i prijedlog da se u preambulu vrate Bošnjaci i Slovenci. Nadalje, Ustavni sud će poslati svoj prijedlog da se vrati stara njegova pozicija, s osnovnom zadaćom utvrđivanja ustavnosti zakona i rješavanja ustavnih tužbi zbog povrede prava utvrđenih Ustavom.

Možemo očekivati SDP-ov prijedlog da se ukine zastara za slučajeve iz pretvorbe i privatizacije i HNS-ov da se onemogući glasanje Hrvatima s prebivalištem izvan Hrvatske.

Oporba ne može preuzeti rizik da bi blokirala ustavne promjene nužne za pristupanje EU

Na pitanje je li realno postići potreban konsenzus vladajućih i oporbe, budući da je izborna godina, Šeks je ocijenio da će se za prve dvije košarice "praktično sigurno postići konsenzus".

- Također mislim da se nitko neće usuditi ugroziti promjene iz tih košarica i ići protiv njih vezujući to za neke svoje prijedloge iz treće košarice - kazao je Šeks, koji drži da oporba "ne može preuzeti rizik da bi blokirala ustavne promjene nužne za pristupanje EU."

O tim prijedlozima se može raspravljati na radnoj skupini, tako da ona tehnički izradi predložak i pošalje Vladi, koja kao ovlašteni predlagatelj predlaže promjene. Zatim to ide Odboru za Ustav, koji dalje vodi cijelu proceduru i priprema odgovarajuće akte i odluke.

- Kad raspravimo prve dvije košarice, ići ćemo na prijedloge iz treće košarice. U petak ćemo samo navesti da već postoje inicijative vezane za nju - kazao je Šeks najavljujući šta će biti na sutrašnjem sastanku.

Objasnio je da se kao predlagač ustavnih promjena ovoga puta pojavljuje Vlada zato što su one u najvećoj mjeri vezane s pregovaračkim procesom za pristup Hrvatske EU. Po Ustavu, podsjetio je, promjene mogu predložiti petina zastupnika, Vlada i Predsjednik Republike. Vlada vodi pregovore i stoga je odlučeno da bude i formalni predlagatelj promjena Ustava, pa je osnovala široku radnu skupinu, kazao je Šeks.