Vladimir Šeks u nedjelju putuje u Norvešku

Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks u nedjelju putuje u posjet Norveškoj gdje će razgovarati s predsjednikom norveškoga parlamenta.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks u nedjelju putuje u trodnevni posjet Norveškoj gdje će s predsjednikom norveškoga parlamenta razgovarati o odnosima dviju zemalja.

Osim s Thorbjornom Jaglandom, predsjednikom norveškoga parlamenta, Šeks će se u ponedjeljak i utorak sastati i s drugim visokim norveškim dužnosnicima, te ići u audijenciju kod kralja Haralda V.

Glavne teme razgovora s norveškim dužnosnicima bit će napredak Republike Hrvatske u procesu priključenja Europskoj uniji i NATO-u, te mogućnosti proširenja parlamentarne suradnje na tom planu. U razgovoru s norveškim dužnosnicima posebna će pozornost biti posvećena gospodarskoj suradnji koja zasad ne prati pozitivan trend političkih odnosa, premda vrlo dobro funkcionira na području turizma i brodogradnje.

Šeks će se u ponedjeljak sastati s Olavom Akselsenom, predsjednikom norveškoga parlamentarnog odbora za vanjsku politiku i članovima toga odbora.

Za ponedjeljak je predviđen i sastanak predstavnika hrvatske manjine i predsjednika Sabora koji u Norvešku putuje na čelu izaslanstva u kojem su još Đurđa Adlešić, potpredsjednica Hrvatskoga sabora i Ingrid Antičević Marinović, potpredsjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.

U utorak će Šeks razgovarati s Jonasom Gahrom Storeom, norveškim ministrom vanjskih poslova.

Riječ je o uzvratnom posjetu predsjednika hrvatskoga parlamenta Norveškoj. U rujnu 2004. Zagreb je posjetio Jorgen Kosma, tadašnji predsjednik parlamenta.

Norveška nije članica Europske unije, a u rujnu 2005. čelnici triju koalicijskih stranaka dogovorili su se da vlada u iduće četiri godine neće tražiti članstvo u Uniji.

Kao zemlja bogata naftom i vodeći proizvođač energije u Europi, Norveška je u posljednjih 25 godina postala jednom od pet najbogatijih zemalja svijeta, a norveški političari često naglašavaju nužnost pomaganja onima koji nemaju.

Norveška je snažno angažirana u rješavanju sukoba na Šri Lanki i na područjima pod palestinskom samoupravom, a spremna je preuzeti i veliku ulogu u Sudanu/Darfuru. Područja na kojima Norveška želi biti ili je već na vrhu, jesu iskorištavanje energije (Istočni Timor uz pomoć Norveške i po uzoru na norveški naftni fond ustanovio je svoj naftni fond), mir i obnova, ženska prava i pitanja jednakosti te zaštita okoliša.

Norveški su građani na referendumu 1972. i 1994. tijesno odbili ulazak u EU. Glavni je mehanizam odnosa Norveške s EU-om Sporazum o europskom gospodarskom području (EEA) koji je stupio na snagu 1. siječnja 1994.

Norveška je potpisnica Schengena. Surađuje s Unijom u pravosudnim i sigurnosnim pitanjima. Sudjeluje sa svojim civilnim i vojnim osobljem u operacijama EU za upravljanje krizama u BiH i Makedoniji. Norveška učinkovito materijalno, financijski i tehnički pomaže državama kandidatima za EU, pa tako i RH. Norveška po glavi stanovnika daje najviše novca za nove članice EU-a.

Za pomoć novim članicama EU-a kroz financijski mehanizam EEA Norveška godišnje izdvaja 113,4 milijuna Eura.

U odnosu na jugoistočnu Europu Norveška je osobito osjetljiva i angažirana u humanitarnim pitanjima poput razminiranja, pomoći izbjeglicama, raseljenima te osjetljivim društvenim skupinama - djeci, starcima i nemoćnima te izdvaja velika sredstva za te svrhe. Norveška se pomoć ciljano upućuje za reformu policije i pravosuđa, za borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije i trgovanja ženama i djecom. Spomenuta se sredstva dodjeljuju putem norveških nevladinih organizacije, vladinih ustanova, sustava UN-a i Pakta o stabilnosti.

Norveška strana priznaje Hrvatskoj ulogu lidera stabilizacije u regiji te joj daje aktivnu podršku za ulazak u EU i NATO, a spremna je prenijeti svoja iskustva kako u procesu pregovaranja s EU-om, tako i u pripremi i provođenju referenduma o ulasku Hrvatske u EU.