Vrhovni sud u ponedjeljak odlučuje o žalbi Branimira Glavaša

Vrhovni sud u ponedjeljak će početi raspravljati o žalbama na presudu Branimiru Glavašu i ostalim nepravomoćno osuđenima za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku 1991. u tzv. slučajevima "garaža" i "selotejp".

Za žalbeni postupak predviđena su čak četiri raspravna dana pa će se javne sjednice u Velikoj dvorani Vrhovnog suda održavati sve do petka, 4. lipnja, s izuzetkom četvrtka.

Kako je Glavaš prije objave nepravomoćne presude pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, koja ne izručuje svoje građane, izbjegao je pritvor u kojemu ostali optuženici čekaju pravomoćnu presudu. Očekuje se da će svi, osim Glavaša, prisustvovati javnim sjednicama.

Na prvostupanjsku presudu suca Željka Horvatovića žalili su se i tužiteljstvo i optuženici

Nepravomoćnom presudom zagrebačkoga Županijskog suda odbjegli saborski zastupnik Glavaš je u svibnju prošle godine osuđen na deset godina zatvora, a ostalih petero suoptuženika, pripadnika osječke Samostalne uskočke satnije (SUS), na kazne od pet do osam godina.

Na prvostupanjsku presudu suca Željka Horvatovića žalili su se i tužiteljstvo i optuženici.

Vrhovni sud Photo Wikipedia

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo od Vrhovnog suda traži veće zatvorske kazne za sve optuženike i to zbog "posebno teških okolnosti djela i visokog stupnja njihove kaznene odgovornosti".

Glavaš je potkraj studenoga iz BiH uputio žalbu na 82 stranice, a još stotinjak stranica žalbe podnijela su trojica njegovih branitelja - Veljko Miljević, Ante Madunić i Dražen Matijević.

U njihovim žalbama se, među ostalim, tvrdi da su tijekom višemjesečna suđenja bitno povrijeđene odredbe kaznenog postupka te da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

Obrana, među ostalim, tvrdi i da niti jedan zločin Glavašu nije dokazan te da bi prvostupanjsku presudu zbog toga trebalo ukinuti.

Glavaš od početka postupka tvrdi da nije kriv te da je proces protiv njega politički montiran.

Osuđen je po zapovjednoj odgovornosti jer je pripadnicima SUS-a naredio uhićenja, mučenja i ubojstvo sedam srpskih civila, čija su tijela bačena u rijeku Dravu, te za mučenje i ubojstvo Čedomira Vučkovića i zlostavljanje Đorđa Petrovića u garaži osječkog Sekretarijata za narodnu obranu, na čelu kojega je bio 1991.

Drugooptuženi Ivica Krnjak osuđen je na osam godina zatvora, Gordana Getoš-Magdić na sedam, a ostala trojica optuženika u slučaju "selotejp", Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić, na po pet godina.