WWF stranim novinarima: Kopački rit vrijedi jednako kao Duborvnik

Novinari iz devet europskih zemalja posjetili su ovoga tjedna Kopački rit i uvjerili se u potrebu da se Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav mora očuvati i ostati netaknut.

WWF, svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode, dvadesetak je novinara provela Parkom prirode ukazavši na problem koji bi se dogodio planiranom regulacijom Dunava: kolonije kormorana ili parovi orla štekavca time bi izgubili svoja staništa. Veslajući Dunavom duž 15 km te leteći iznad prostora Prekograničnog rezervata, novinari iz Austrije, Bugarske, Francuske, Italije, Mađarske, Njemačke, Srbije i Velike Britanije uvjerili su se u jedinstvenu ljepotu srca „Europske Amazone“.

Više od 50 kilometara poplavnih šuma Dunava moglo bi uskoro postati žrtvom nezakonitog i veoma
destruktivnog projekta regulacije, kojim se želi rijeku svesti na umjetni kanal. Opravdanje za navedeni projekt, kojeg vodnogospodarski lobiji promiču u svakoj prilici i pod svaku cijenu, je unaprjeđenje riječnog prometa Dunavom te zaštita od poplava. Niti jedan od navedenih razloga nije opravdan, uzimajući u obzir činjenicu da za oba „problema“ postoje puno manje agresivna rješenja.

Stručnjaci iz WWF-a nekoliko su puta ponudili svoju pomoć kako bi se osmislio novi projekt koji će zadovoljiti potrebe ljudi ali i prirode. Projektom regulacije najviše će biti pogođeno područje između hrvatskog sela Batine i ušća Dunava i Drave u Osijeku, uključujući svjetski poznat Park prirode „Kopački rit“ na granici sa Srbijom.

„Kopački rit ima jednaku prirodnu vrijednost kao što Dubrovnik ima kulturnu te bi se tako prema njemu
trebalo i odnositi, štititi ga i ponositi se tim područjem jedinstvene prirodne ljepote i važnosti“ naglasio je
Arno Mohl, voditelj projekta „Zaštita europske linije života“ koji WWF provodi s partnerima, nevladinim
organizacijama Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te Euronatur.

Prekogranični rezervat područje je kojim će upravljati pet različitih zemalja, svatko na svoj način, ujedinjeni
u nastojanju da svoj dio rezervata održe zaštićenim. „Na Hrvatskoj je sada važna odluka, koja će utjecati i na moguće trendove u susjednim državama. Ukoliko Hrvatska odobri ovaj štetni projekt regulacije to bi moglo postaviti negativan presedan i za slične projekte u Srbiji i Mađarskoj“, istaknuo je Mohl.