Za razvoj hrvatskog šumarstva potrebno je okrupniti šumske posjede

Stanje u privatnim šumama u Hrvatskoj i zemljama jugoistočne Europe nije zadovoljavajuće. Očigledna je slaba mobilizacije sirovine, a više od 600.000 hrvatskih privatnih šumoposjednika, koji gospodare s oko 600 tisuća hektara, ne uspijeva nametnuti svoje interese mjerodavnim institucijama.Stanoviti napredak postignut je osnivanjem Šumarske savjetodavne službe, no Vlada ju je lani ukinula u sklopu antikriznih mjera. Po ulasku u EU očekuje se jačanje i unapređenje gospodarenja u privatnim šumama, što otvara potrebu za primjenom najnovijih tehnologija sječe, vuče i izvlačenja drvne sirovine, za okrupnjavanjem posjeda, uvođenjem turističkih djelatnosti u šumarstvu, ali i potrebu za izradom projekata koji će se moći kandidirati za novac iz europskih strukturnih fondova, kaže Marijan Kavran iz Drvnog klastera Delnice, koji u utorak u Westinu organizira 1. regionalnu konferenciju šumoposjednika JIE.

Kavran kaže kako neki vlasnici u RH nikad nisu kročili nogom u svoju šumu, a kako u državnim strategijama šumarstva privatne šume nisu odgovarajuće tretirane i nemaju dojam da raspolažu nekom važnom imovinom. Vlasnički odnosi nisu usklađeni ni s katastarskim i gruntovnim knjigama, iako bi se stavljanjem privatnih šuma u funkciju i boljim gospodarenjem moglo zaposliti do 10.000 ljudi.

Stručni krugovi i šumovlasnici predlažu da se u nekim dijelovima RH provede mini agrarna reforma, odnosno komasacija, kako bi se posjedi okrupnili. Na konferenciji će se govoriti i o pokretanju tržišta drva iz malih šumoposjeda koje ne funkcionira te o izmjenama Zakona o šumama.