Za vanjski dug je odgovorna i središnja banka

Kreatori fiskalne politike moraju shvatiti da te politike moraju biti u funkciji razvoja, jer inače ostajemo gdje jesmo, smatra Mesić.

Veća konkurentnost Hrvatske u globaliziranom gospodarstvu može se postići promjenom modela rasta, jer je dosadašnji uzrokovao visoko inozemno zaduženje zemlje, istaknuo je danas predsjednik Republike Stjepan Mesić na okruglom stolu Britansko-hrvatske poslovne mreže (BCBN) ''Konkurentna Hrvatska u globaliziranom svijetu''.

Pritom se pozvao i na najnovije ocjene EBRD-a, ali i na ranije ocjene nekih drugih institucija, poput MMF-a, da je globalna financijska kriza pokazala greške u modelu razvoja zemalja središnje i istočne Europe temeljenom na vanjskom financiranju i kreditiraju, što je uzrokovalo njihovu visoku vanjsku ranjivost.

Photo javno165

Za visok vanjski dug Hrvatske, koji je glavni ograničavajući faktor gospodarskog rasta, obzirom da ti krediti uglavnom nisu bili usmjereni u proizvodnju, Mesić odgovornom smatra i središnju banku, koja po njegovom mišljenju nije bila efikasna u reguliranju vanjske likvidnosti zemlje.

Uz to, dodao je, izvozna ofenziva Vlade nije dala rezultata, a kreatori makroekonomske politike nisu prihvatili mjere koje su predlagali Nacionalno vijeće za konkurentnost i Hrvatska udruga poslodavaca.

Stoga, smatra Mesić, kreatori fiskalne i monetarne politike moraju shvatiti da te politike moraju biti u funkciji razvoja, proizvodnje i izvoza, posebice sektora u kojima je najveći potencijal rasta, odnosno turizmu, energetici, ekologiji i infrastrukturi, ''jer inače ostajemo gdje jesmo''.

Mesić: temeljni problemi hrvatskog gospodarstva korupcija, promjene zakona, neefikasna administracija

Kao temeljne probleme hrvatskog gospodarstva izdvojio je izraženu korupciju, česte promjene zakona te neefikasnu administraciju i sudstvo, a kao primjer mjera koje bi mogle pomoći konkurentnosti zemlje te borbi protiv recesije naveo neoporezivanje reinvestiranog dijela dobiti i ukidanje kriznog poreza.

Voditeljica odjela za trgovinu i investicije u Veleposlanstvu Velike Britanije Helen Tanner također je kazala da se britanski poslovnjaci koji posluju u Hrvatskoj uglavnom žale na birokraciju, ali i neusklađenosti rada gradskih, županijskih i državnih vlasti po pitanjima korištenja zemljišta, urbanističkih planova i građevinskih dozvola ili porezni sustav koji se mijenja bez prethodne najave.

Dekan Veleučilišta VERN Goran Radman pak smatra da je hrvatsku konkurentnost ograničavaju nedovoljna ulaganja u obrazovanje, inovativni kapacitet te istraživanja i razvoj, koji su nužni za stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti, dok je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić upozorio da se Hrvatska posljednjih 20-tak godina razvija unazad, od industrije prema manufakturi, zbog čega izvoz složenijih proizvoda pada.