Zagrebačka industrijska proizvodnja bilježi pad

Podaci Odjela za statistiku grada Zagreba pokazuju da industrijska proizvodnja bilježi pad proizvodnje na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Industrijska je proizvodnja u Zagrebu u studenom 2008. u odnosu na mjesec prije smanjena za 3,6 posto, dok na godišnjoj razini, u odnosu na studeni 2007., pad iznosio 6,6 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.

Statistički podaci

U prvih jedanaest mjeseci prošle u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zagrebačka je industrijska proizvodnja pak zabilježila blagi pad, za 0,3 posto.

Prerađivačka industrija, koja čini 82,4 posto ukupne zagrebačke industrijske proizvodnje, u studenom je u odnosu na listopad zabilježila smanjenje proizvodnje za 7 posto, a na godišnjoj razini za 5,5 posto.

Kumulativno u prvih jedanaest mjeseci 2008. u odnosu na isto vrijeme godine prije proizvodnja prerađivačke industrije u Zagrebu manja je za 0,5 posto.

U proizvodnji hrane i pića, koja unutar prerađivačke industrije ima najveći, 24,73 postotni udio u zagrebačkoj industrijskoj aktivnosti, u studenom je na mjesečnoj razini, prema listopadu, zabilježen pad proizvodnje od 5,6 posto, a na godišnjoj, prema studenom 2007. za 7,8 posto.

Opskrba industrije strujom

U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom, čiji je udio u zagrebačkoj industriji 16,25 posto, na mjesečnoj se razini bilježi značajno povećanje, za 14,5 posto, no na godišnjoj je razini proizvodnja u toj djelatnosti smanjena za 13 posto.

Prema studenom 2007. godine najveće se smanjenje proizvodnje bilježi u proizvodnji metala (za 48,3 posto), a najveće povećanje u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica (290 posto) te uredskih strojeva i računala (135,9 posto), kao i u drvnoj (58,3 posto) te kožarskoj industriji (41,5 posto).

U prvih jedanaest mjeseci prošle godine, prema istom razdoblju 2007. godine, industrijska je proizvodnja najviše porasla u preradi drva (162,9 posto) te proizvodnji uredskih strojeva i računala (132,8 posto), dok se najveće smanjenje bilježi u proizvodnji namještaja (za 27 posto).