TEKST: T.Gr. / Zagrebancija
FOTO: Arhiv


DAREŽLJIVI MILAN

29. PROSINCA 2009. 18:34h

Zašto Bandića podržavaju Begović, Majoli i Šola?

Miu Begović i Ivu Majoli od srca je nasmijao Milan Bandić
Najnovije iz rubrike Google pozvao inovatore da izume rješenja za poboljšanje prilika u svijetu Agrokor odustao od Mercatora! Odgađa se za sutra najavljeni štrajk radnika SOG-a TLM i Aluflexpack će u budućnosti proizvoditi dijelove za zrakoplove? Ministarstvo uprave organizira ICT PSP info tjedan
Vezani članci Tradicija: Bandić i Čović sa zimskom službom 'podijelili' odojakHolding i Bandić i dalje sastanče, još uvijek se ne znaju nove cijene ZET-aPosao stoljeća: Prodaje se Zagrepčanka- 100.000 kvadrata u Heinzelovoj
Teme
milan bandić vlado kalember iva majoli željko pervan gradski stanovi gradski prostori

Tekst

U stožeru Milana Bandića ove se nedjelje pojavio velik broj poznatih ličnosti, koje su mu dale podršku, ali ne samo zbog prijateljstva.

Zagrebački estradnjaci neprestano spominju kako ne vole politiku i kako se ne žele time baviti, no unatoč tome često ih viđamo u predizbornim kampanjama, piše Zagrebancija.

-.-Martina Horvat-.-Vlado Šola, nekad rukometni golman, podržao je kandidaturu Milana Bandića za predsjednika
Vlado Šola, nekad rukometni golman, podržao je kandidaturu Milana Bandića za predsjednika
Photo Martina Horvat  
Tako su se u Bandićevom stožeru pojavili Vlado Šola, Iva Majoli i Ivana Brkljačić, čime su pokazali potporu Milanu Bandiću, a isto je učinila i Mia Begović, dok je u stožeru pjevao Vlado Kalember.

Kalember tvrdi kako ne zna na koji je način Bandića podržao, s obzirom na to da su već razvili neki poslovan odnos. Kazao je kako se Bandić redovito odazivao na pozive za koncerte na kojima je svirala njegova supruga Ana Rucner, pa su stoga razvili neku vrstu prijateljskog odnosa. Zapjevao je u njegovom stožeru zato što smatra kako je on simpatičan čovjek.

'Teško je reći zašto ga podupirem'

Željko Pervan, popularni komičar podržava Milana Bandića, unatoč tome što nije sjedio u njegovom stožeru.

- Ljudi imaju različite vizije, teško je odgovoriti zašto baš njega podupirem. Recimo da je to cijeli zbir činjenica, znanja i utisaka koje imam o Bandiću. Dok on nije postao gradonačelnik ja nisam ni znao tko obavlja tu funkciju. Podupirem ga baš zbog toga, jer se iskazao radom. Napravio je puno za grad - objašnjava Pervan.

Majoli s Bandićem putovala Amerikom, Begović i Brkljačić dobile stanove

-.-Martina Horvat-.-Mia Begović pozorno je slušala govor predsjedničkog kandidata MIlana Bandića
Mia Begović pozorno je slušala govor predsjedničkog kandidata MIlana Bandića
Photo Martina Horvat  
No, bitno je naglasiti što je to zajedničko svim osobama koje su stale uz bok Bandiću.

Oni, naime, posjeduju gradske stanove i prostore koje su im dodijelila razna gradska povjerenstva, pod Bandićevom kontrolom. Atletičarka Ivana Brkljačić kao zaslužni građanin u posjedu je gradskog stana Mia begović također, Iva Majoli dobila je gradski poslovni prostor na Cmroku u zakup, a s njim i gradski stan veći od 100 četvornih metara koji je, unatoč strogoj zabrani, korišten u privatne svrhe. Majoli je uz to svojedobno s Bandićem putovala po Americi.

Vlado Šola svojedobno je zakupljivao prostor u Bogovićevoj ulici gdje je imao bar, a kada je tražio dozvolu za terasu, dobio je u kratkom roku, unatoč tome što se terasa nalazi odmah pokraj Prizemljenog sunca Ivana Kožarića, što je struka prozvala napadom na kulturni život Zagreba.

Opširnije čitajte na Zagrebancija.com.

Komentiraj

bottom
Član j.perkovic (J. Perkovic)
30.12.2009 08:44 h
Ko podržava Josipovića ? 
Njega podržavaju UDBAŠI kao šta su podržavali Mesića zašto se o tome ne poše.
Član gustirna (jozo mafijozo)
31.12.2009 19:25 h
udbaski mediji se ne pitaju zasto josipovica podrzava HEROIN BEND te GRASEVINA AID BEND.
Član Dubravac (Hrvoje Kovacic)
08.01.2010 16:10 h
Zapis iz stranog tiska, drugi forum 

o drugom akteru, predsj. kandidatu Ivi Josipoviću:

Jugoslovenska revija za međunarodno pravo
1994, vol. 41, br. 1-2, str. 13-32 jezik rada: srpski
neklasifikovan
Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na teritoriji nekadašnje Jugoslavije: Osvrt na rezoluciju Saveta bezbednosti br 827/1993
Josipović Ivo
Pravni fakultet, Zagreb
Sažetak
Rezolucija Saveta bezbednosti br 827(1993) od 27 aprila 1993 godine kojom je usvojen izveštaj generalnog sekretara podnesen na osnovu rezolucije br 808(1993) zajedno sa Statutom Međunarodnog tribunala za nekadašnju Jugoslaviju predstavlja završni rezultat jednog dugog napora međunarodne zajednice da se suprotstavi teškim povredama međunarodnog humanitarnog prava na jugoslovenskim prostorima. Taj rad je započet neposredno rezolucijom br. 780 (1992) i u njemu su učestvovali najistaknutiji stručnjaci iz više zemalja i mnogih nevladinih organizacija. Istorijski gledano Tribunal za nekadašnju Jugoslaviju ima svoje mesto u veoma dugom procesu razvoja međunarodne kaznene intervencije. Taj proces započinje pokušajem da se sudi Kajzeru Viljemu II za zločine u Prvom svetskom ratu nastavlja se tokom Drugog svetskog rata tim što nije mirovao ni u međuratnom periodu. Posle Drugog svetskog rata dobijeni su i prvi praktični rezultati suđenje u Nirnbergu i Tokiju i Nirnberska načela potvrđena kao opšta pravila međunarodnog prava. Između 1947 i 1954 godine pripreman je nacrt Kodeksa zločina protiv mira i bezbednosti čovečanstva i Statut stalnog međunarodnog krivičnog suda. Prekid do koga je došlo trajao je do 1974 godine kada je usvojena definicija agresije. Ovi projekti do sada nisu završeni. U takvoj situaciji svetska zajednica nije imala izbora. Pribegla je osnivanju ad hoc Tribunala za nekadašnju Jugoslaviju. Pravni osnov za to su odredbe člana 29 i Glave VII Povelje UN Zbog toga su nastali sporovi među stručnjacima ali je sasvim izvesno da je Tribunal osnovan u jednoj više demokratskoj proceduri da na to ukazuju i njegov sastav i način izbora sudija nego što je to bio slučaj sa Međunarodnim vojnim sudom u Nirnbergu. Nadležnost Međunarodnog ad hoc tribunala za nekadašnju Jugoslaviju odgovara zbivanjima u tim sukobima i počiva na odredbama Ženevskih i Haških konvencija kao i na Nirnberškom načelima. Pored toga osnov nadležnosti je i Konvencija o kažnjavanju i sprečavanju zločina genocida. Istovremeno ona odgovara i krivičnim zakonodavstvima svih država u sukobu. Izvesno je da bi postepeno moglo i da se preciznije reše pitanja procedure i same organizacije (na primer načelo non bis in idem i sl) za šta po svemu sudeći postoje i mogućnost i dobra volja. Kroz sve to imalo bi osnova da se očekuje da praksa i iskustva Tribunala doprinesu brzoj realizaciji ideje u vezi sa Kodeksom zločina protiv mira i bezbednosti čovečanstva i stalnog međunarodnog krivičnog sudstva.
Ključne reči
International Criminal Tribunal; Resolution No 872 (1993); international humanitarian law; war crimes; crimes against humanity; genocide; UN Charter
---------------------------------------------
Dakle, Ivo Josipović 1994. godine objavljuje članak, na srpskom jeziku, u Jugoslovenskoj reviji za međunarodno pravo. U potpisu članka izostavio je Republika Hrvatska, iako smo već tri godine bili priznata država. Vrijeme je to rata, kad nismo imali diplomatske odnose s državom u kojoj je izlazio taj časopis, kad nam je vojska te države radila o državi i glavi. I, što je autor ovog teksta podebljao u prenesenom Sažetku, za Ivu Josipovića se nije radilo o prostorima bivše Jugoslavije, već o jugoslovenskim prostorima. Nije to tek nevina pogrješka. Ivo Josipović je ipak pravnik. A oni brzo shvate i znaju važnost preciznog izražavanja. Jednostavno, Ivo Josipović 1994. po ovome što vidimo nije eksplicitno priznavao Republiku Hrvatsku, za njega su to bili „jugoslovenski prostori”. Priznaje li ju danas? Strah nas je odgovora na to pitanje.
D. J. L.


Članke mogu komentirati samo članovi kluba.

Prijavite se ili registrirajte u klub. Registracija je besplatna.

  Login
  Lozinka

  • 1/5
  • Najčitanije
  • Copyright © 2012 Kontineo oglašavanje d.o.o.
  • Sva prava pridržana.