Zašto Hrvati ne vjeruju bankama?

Građani sve manje vjeruju bankama, nezadovoljni su ponašanjem djelatnika u bankama, važan im je broj bankomata, smetaju im provizije...

Banke u Austriji, Bugarskoj i Hrvatskoj mogle bi se naći na skliskom terenu naredne godine što pokazuju najnovija istraživanja MindTakea, austrijske online agencije za istraživanje tržišta. Naime, korisnici gube povjerenje u bankarski sustav i sve više 'stežu remenje'.

U cijeloj Cetralnoj Europi poljuljano je povjerenje u financijski sektor, a više od jedne trećine Austrijanaca, Bugara i Hrvata sve manje vjeruje bankama i osiguravajućim društvima navodeći pritom uobičajene zamjerke: sve veće i naizgled prikrivene pristojbe i provizije, sve lošiju uslugu, nedovoljno educirano osoblje te prenapadne prodajne tehnike.

Istraživanje koje je provedeno na 1300 ispitanika pokazuje kako se štedi na veliko, jer 90 posto građana Austrije kao i 80 posto Bugara te 82 posto Hrvata ne planira uzeti kredit u sljedećih šest mjeseci.

Istraživanjem se pokušala ustanoviti razina povjerenja u nekoliko ekonomskih sektora u svakoj zemlji poput trgovine, energetike, zdravstvenog sustava, farmaceutske industrije kao i bankarskog sektora, osiguravajućih društava i mirovinskih fondova.

Povjerenje ravno nuli

Najtanje povjerenje građeni imaju prema bankovnom sektoru, te u taj ekonomski segment nema povjerenja čak 15 posto ispitanika Austrije, 10 posto Bugara, te 9 posto Hrvata. No, 25 posto Austrijanaca, 12 posto Bugara i 18 posto Hrvata na taj sektor gleda s veoma malim povjerenjem. Samo 6 posto građana Austrije, te 8 posto građana Bugarske i Hrvatske ima potpuno povjerenje u bankarski sektor.

Photo Wikipedia

Ipak, najgore su prošli mirovinski fondovi, jer 40 posto Austrijanaca i Bugara, te gotovo 50 posto Hrvata  ocijenjuje njihovo poslovanje s visokom dozom nepovjerenja.

Čak 71 posto Hrvata smatra kako bi zaposlenici banke trebali biti ljubazni, a 64 posto njih smatra kako je usmjerenost klijentu jednako važan faktor. Odabir banke polazi i iz praktičnih razloga, pa se većina osoba trudi pronaći banku koja ima svoju poslovnicu nedaleko od mjesta gdje stanuju.

'Banke misle da su klijenti tu zbog banaka, a ne banke zbog klijenata'

Veoma je važno, ističu ispitanici, da je radno vrijeme banke što duže, te da u mjestu u kojem žive ima dovoljno bankomata. Četiri od deset ispitanika u sve tri zemlje pri odabiru banke poslušalo bi preporuku člana obitelji ili prijatelja. U usporedbi s ostalima Hrvati su se sa 33 posto glasova pokazali najviše zainteresiranima za inovacije i stalno uvođenje novih usluga.

Najčešće primjedbe kod poslovanja s bankama odnose se na raznorazne stvari, među ostalima na bezobrazno nametanje i podizanje naknada i kamata te uvjeta poslovanja sa klijentima, neefikasno, površno i predugo otklanjanje problema korisnika, primjerice vezano uz deblokadu računa, skidanje blokade s bankomata i slično.

Korisnike smetaju komplikacije u birokratskim poslovima, razlika u visini kamata u Hrvatskoj i drugdje po Europi, a dodatno ih uzrujava stav 'banke misle da su klijenti tu zbog banaka, a ne banke zbog klijenata.'

Hrvati biraju PBZ, mrze što njihov razgovor s bankarom slušaju osobe koje se nalaze u redu

Građani prstom upiru i u krutost u odnosu s klijentima, u slabu komunikaciju između banke i klijenta, a ne vole dugo čekanje na šalterima zbog loše informatizacije.

Dio klijenata lošim smatra i to što razgovor između bankara i klijenta slušaju svi koji čekaju u redu, a napominju i kako neke banke nemaju dovoljan broj bankomata, a uglavnom nisu oduševljeni ponašanjem zaposlenika.

Na pitanje koja banka je banka prvog izbora za privatne ili poslovne transakcije neovisno o tome posluju li sada s tom bankom ili ne, 33 posto ispitanika odabralo je Privrednu banku Zagreb, na drugom mjestu je Zagrebačka banka s 21,3 posto, dok je na trećem Erste banka sa 17,7 posto.