Zastupnici ne znaju što čitaju

Demagoška retorika da je Vlada sveta krava, te da je onaj koji kritizira Vladu protiv države i slično tome, nisu neuobičajene.

U sjeni čašćenja uvredama između pojedinih zastupnika HNS-a i HDZ-e, te svakodnevnih jalovih prepucavanja zastupnika SDP-a i HDZ-a, po načelu "što je prije bilo-kokoš ili jaje", u drugi plan je stavljen zakonodavni stampedo ovoga saziva Hrvatskog sabora.

Ni ne čitaju zakone

Točno, riječ je o zakonodavnom stampedu neslućenih razmjera, koji se izravno odražava i dodatno potiče pravnu nesigurnost hrvatskih građana i nefunkcioniranje pravne države. Ovaj saziv Sabora je dosad donio 397 zakona, a od toga broja je većina zakona donesena po hitnom postupku odnosno 83 posto.

Znatan broj članova Vlade i zastupnika većinu tih zakona nisu uspjeli niti pročitati, a pogotovo sustavno razmotriti. Unatoč tome su ih bez grižnje savjesti izglasali i time kreirali sudbinu svojih glasača. Pripadam rijetkoj skupini zastupnika koji pozorno proučavaju i simuliraju provedbu zakonskih tekstova, te nastojim ukazati na mnoge nedostatke, nedorečenosti i promašaje.

Stranački službujući

Upravo zbog toga smo na udaru onih zastupnika koji dobiju unaprijed priređene pisane rasprave, te ih zamuckivanju pročitaju uz hvalospjeve Vladi i slično tome. Žalosno je to što ih smeta da netko želi popraviti loš zakonski tekst, a ne smeta ih to da taj tekst nisu niti pročitali. Njihova dvoličnost ide tako daleko da su mnogi ujedno određeni službujućim od svoje stranke, te stalno repliciraju, ispravljaju netočne navode drugih zastupnika koji su bar pročitali zakonski tekst o kojem se raspravlja.

Spremni su svaku dobronamjernu kritiku svesti na demagošku retoriku da je Vlada sveta krava, te da je onaj koji kritizira Vladu protiv države i slično tome. Ovi problemi su daleko teži od utvrđivanja tko je pijan, tko je trijezan ili slično.

Zagorčavanje života građana

Najžalosnije je to što mnogi od tako donesenih zakona već zagorčavaju život hrvatskih građana, a ti isti zastupnici su ih izglasali. Poseban problem čini skupina zakona koja se usuglašava odnosno usklađuje s pravnim tečevinama Europske unije. Naime, mnogi o tih zakonskih tekstova, u  biti, predstavljaju bukvalni prijevod odgovarajućih smjernica ili direktiva Europske unije i to takav da ga na kraju niti prevoditelji ne razumiju.

Zbog toga često ističem primjer Austro-Ugarske, koja je u svojim ministarstvima imala zaposlene obične ljude kojima je zadaća bila pročitati i razumjeti zakonski tekst. Ukoliko su ga razumjeli tek tada su se stjecali uvjeti za donošenje tog zakona. Kako stvari stoje, bojim se kako će ovaj 5. saziv Hrvatskog sabora ostati upamćen po zakonodavnom stampedu.