Zauzimanje srpskih kuća u Oluji je neprihvatljivo

Zakon o privremenom preuzimanju napuštene imovine za vrijeme Oluje Rehn je nazvala konfiskacijom, iako ne zna značenje te riječi.

Drugog dana svjedočenja Elizabeth Rehn pred Haškim sudom u predmetu ''Gotovina, Čermak i Markač'', odvjetnik Luka Mišetić iz braniteljskog tima generala Gotovine nastojao je osporiti objektivnost njezina izvješća napisanog potkraj 1995. o problemima povratka srpskih izbjeglica u područja oslobođenih u Oluji u kolovozu iste godine.

Rehn, bivša posebna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji, u tom je izvješću izrazila negodovanje zbog donošenja Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju napuštenom imovinom, nazvavši ga ''konfiskacijom'', te stavom hrvatske vlade da ''masovni povratak mora čekati političko rješenje i poboljšanje sigurnosnih uvjeta''.

- Znam da je Hrvatska imala velikih briga oko smještanja hrvatskih izbjeglica iz BiH... ali je zauzimanje kuća bilo neprihvatljivo - kazala je Rehn.

Na pitanje Mišetića zna li točno značenje riječi ''konfiskacija'', odgovorila je da nije pravnica, a na ponovljeno pitanje razlikuje li termin ''uzimanje na korištenje'' od ''pljenidbe'', kazala je da ne zna razliku.

Mišetić joj je potom na uvid dao izvješće UNHCR-a o problemu povratka srpskih izbjeglica koji se poklapa s tadašnjim stavom hrvatskih vlasti.

Naime, u izvješću od 10. listopada 1995., Sadako Ogata, visoka povjerenica UN-a za izbjeglice od 1991. do 2001., ističe da ''povratak mora biti dobrovoljan i individualan'' te da se izbjeglice ne smiju koristiti kao ''politički pijuni''.

- Povratak se mora odvijati postupno, u fazama - stoji u tom izvješću Ogate koja predlaže tri faze povratka, a prva bi bila povratak raseljenih unutar Hrvatske i BiH.

Obrana je potom u spis uvela izvješće Vijeća sigurnosti UN-a od 5. rujna 2002. godine, koji govori o povratku srpskih izbjeglica na Kosovu.

Čermak Markač

Rehn: 41.000 Srba koji su se u Hrvatsku vratili do siječnja 2000. je značajna brojka

U njemu stoji da, ''iako je shvatljiva nestrpljivost izbjeglica, ne smije biti masovnog, umjetnog povratka'', te se zahtjeva pažljiva priprema povratka, posebice "praćenje odnosa s kosovskim Albancima". Izvješće opetovano govori o ''strukturiranoj politici povratka Srba na Kosovo''.

- Ova je metoda bila važna za Kosovo - kazala je Rehn. Izrazila je potom mišljenje da se tu u stvari ''radi o istim načelima'' jer se, kako je istaknula, nije zalagala za ''masovni već individualni povratak i, prije svega, sigurnost''.

Složila se da je brojka od 41.000 Srba koji su se u Hrvatsku vratili do siječnja 2000. značajna brojka, izrazivši potom ''zadovoljstvo'' što ih se do sada vratilo oko 120.000, ali je naglasila da je njezin mandat pokrivao razdoblje od Oluje do 2007. i da se odnosio na sigurnost povratka srpskih izbjeglica. Kazala je da joj nije bio poznat podatak o 19.000 ljudi koje je predsjednik Tuđman amnestirao između 1996. i 1998.

- Ja sam se bavila sigurnošću Srba povratnika. Nije moj mandat bio što su Srbi prije okupacije dijela teritorija učinili Hrvatima - rekla je Rehn. Ona je, međutim, u jednom svom izvješću dala pregled događaja prije Oluje u kojem stoji da su ''Hrvati bili prisiljeni napustiti oba sektora zbog postupaka srpskih vlasti'' te da su ta područja potom naselili novopridošli Srbi.

Rehn znala za milijun postavljenih mina

- Ni UNPROFOR ni UNCRO nisu uspjeli omogućiti povratak Hrvata na ta područja - napisala je Rehn.

U nastavku protuispitivanja, Markačev branitelj Tomislav Kuzmanović je predočio odgovor hrvatske vlade u kojem se Rehn izvještava da su tijekom mandata UNPROFOR-a i UNCRO-a na zaposjednutim područjima, ''kada faktički nije bilo rata'', Srbi ubili 600 hrvatskih civila, dok je tijekom operacije Oluja poginulo 526 Srba, od kojih 116 civila, te 211 hrvatskih vojnika i policajaca i 42 hrvatska civila.

Poseban je naglasak stavio na omjer 600 ubijenih Hrvata pod srpskom vlašću kada nije bilo oružanih sukoba i 116 srpskih civila poginulih u vojnoj operaciji.

Vrativši se na pitanje povratka izbjeglica, Rehn je u protuispitivanju potvrdila da je znala za milijun postavljenih mina.

- Osobno sam se uvjerila da je to velika zapreka - rekla je Rehn. Također je kazala da je imala i na umu ''nekoliko stotina tisuća izbjeglica i raseljenih u Hrvatskoj o kojima je trebalo voditi brigu''.

U odgovorima na pitanja Stevena Kayja, odvjetnika generala Mladena Markača, ustvrdila je da je razdoblje nakon sukoba uvijek teško za upravljanje.

Na kraju svog svjedočenja istaknula je da joj u svom radu u Hrvatskoj nitko nikada nije uskratio slobodu kretanja te da je bilo ''pravi luksuz raditi kao posebna izvjestiteljica na cijelom prostoru bivše Jugoslavije''.