Završena konferencija o forenzičkoj genetici

O najnovijim dostignućima forenzičke genetike i molekularne antropologije raspravljalo je više od 300 znanstvenika tih i srodnih područja.

Prigodnom svečanošću danas je završena Peta međunarodna konferencija o forenzičkoj genetici i molekularnoj antropologiji u radu koje je, u organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti - ISABS, sudjelovalo 30-ak predavača, vodećih svjetskih forenzičara i genetičara.

O najnovijim dostignućima forenzičke genetike i molekularne antropologije te o metodama koje se primjenjuju u genomici u splitskom hotelu "Le Meridien Lav" od ponedjeljka je raspravljalo više od 300 znanstvenika tih i srodnih područja.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, jedan od pokretača konferencije, istaknuo je na zatvaranju kako je to znanstveni događaj svjetskog ugleda, kojim je Hrvatska potvrdila svoj status zemlje znanja i velikih potencijala.

Hrvatska će, najavio je ministar, biti domaćin i šestom skupu, a, kako je istaknuo, zbog velikog zanimanja struke, ISABS će u iduća dva mjeseca odlučiti hoće li kongres biti održan 2008. godine ili će ostati u bijenalnom terminu.

"Iduća tri ili četiri mjeseca organizirat ćemo radionicu u kojoj će sudjelovati ključni i najkvalificiraniji ljudi koji se bave identifikacijom žrtava rata, a stručnjaci iz brojnih zemalja, poput SAD-a, Vijetnama, Koreje, Finske, BiH, Slovenije i Hrvatske, tom će prigodom objaviti tzv. preporuke za identifikaciju žrtava rata", rekao je Primorac, dodajući kako će se time pomoći mnogim državama.

Jedan od ključnih prijedloga skupa je da se od 2008. krene s dodjelom najmanje dviju školskih stipendija za dodiplomske i doktorske studije, rekao je Primorac, dodavši da je za desetak mladih znanstvenika omogućen i odlazak na usavršavanje u neke od prestižnih laboratorija u SAD-u i Europi.

Ministar je istaknuo kako je humana komponenta ISABS-ova skupa izražena kroz prikupljanje novca za žrtve požara na Kornatu. Organizator skupa i znanstvenici prikupili su oko 30.000 kuna koji će biti donirani na humanitarnom nogometnom susretu na splitskom Poljudu.

O važnosti skupa svjedoče i zvučna predavačka imena, poput Henryja Leeja, Brucea Budowlea, Petera Underhilla i Mosesa Schanfielda, a na skupu je prvi put sudjelovala i Europian Molecural Biology Organization-EMBO, najznačajnija europska organizacija na području molekularne biologije. Njezin član Svante Paabo, jedan od osnivača paleogenetike, održao je predavanje o svojem istraživanju genoma neandertalca kojim pokušava dokazati kako nije bilo miješanja nenandertalca s homo sapiensom.

Premijerno predstavljanje svoga otkrića na kongresu je imao i mladi hrvatski znanstvenik s Instituta "Ruđer Bošković" Tomislav Domazet Lošo, koji je sa suradnicima razvio novu teoriju genomske filostratigrafije u kojoj daje odgovore na neke od najvećih zagonetki evolucije, uspijevajući iz DNK iščitati cjelokupnu evolucijsku povijest neke vrste.

Domazet je na skupu proglašen najboljim mladim istraživačem, te mu je, uz još pet znanstvenika iz Poljske, Australije, Švicarske i Japana, dodijeljena prestižna nagrada Young Investigatior Award.