Zbog bolovanja izgubljeno 18 milijuna radnih dana

Ograničeni podatci dostupni za Hrvatsku pokazuju da je bol u leđima u 2008. bila uzrok onesposobljenosti za 31.741 čovjeka.

U Hrvatskoj je lani zbog bolovanja izgubljeno 18 milijuna radnih dana, a najčešći uzrok bile su koštano-mišićne bolesti, rečeno je u ponedjeljak na predstavljanju hrvatskoga nacionalnog izvješća Fit for Work (spremni za posao), u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog odbora ''Desetljeće kostiju i zglobova''.

Ograničeni podatci dostupni za Hrvatsku pokazuju da je bol u leđima u 2008. bila uzrok onesposobljenosti za 31.741 čovjeka, rekao je u Zagrebu na predstavljanju izvješća Frane Grubišić iz Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Kliničke bolnice ''Sestara milosrdnica''.

Photo javno192

Koštano-mišićne bolesti ozbiljan su zdravstveni problem hrvatskog društva, posebice radnog stanovništva. To potvrđuje podatak po kojem oko 37 posto hrvatskih radnika pati od mišićne boli u vratu, ramenima i rukama.

U 2008. reumatoidni artritis bio je uzrok onesposobljenosti za 3009 ljudi (77 posto žena prema 23 posto muškaraca), a spondiloartropatije uzrok su onesposobljenosti za 7680 ljudi, uza sličan udjel po spolovima, rekao je Grubišić.

U Europi kronična koštano-mišićna bol pogađa 100 milijuna ljudi, od kojih više od 40 milijuna radnika. Stoga je to najraširenija bolest u radnom stanovništvu Europe, pokazalo je ispitivanjea koje je britanska neprofitne udruga The Work Foundation provela u 25 europskih i još nekim zemljama u svijetu.

Oko 45.000 Hrvata boluje od reumatoidnog artritisa

Procjenjuje se da do dva posto godišnjeg europskog bruto domaćeg proizvoda otpada na troškove koštano-mišićnih bolesti.

Sa sve većim brojem starih ljudi stanje će se još više pogoršati, a za razdoblje od 1990. do 2020. očekuje se da će se broj starijih od 60 godina udvostručiti, rekla je tajnica odbora ''Desetljeće kostiju i zglobova'' i voditeljica Odjela kliničke imunologije i reumatologije KB ''Dubrave'' Jadranka Morović-Vergles.

Predsjednica Hrvatskoga reumatološkog društva Đurđica Babić-Naglić istaknula je da najviše zabrinjavaju upalne reumatske bolesti. U liječenju je cilj rano dijagnosticirati bolest dok kost još nije nagrižena, kazala je Babić-Naglić.

Problem je što bi u Hrvatskoj po europskim standardima trebala biti 103 licencirana reumatologa, a samo ih je 30, dodala je.

Ne zna se koliko u Hrvatskoj ljudi boluje od reumatoidnog artritisa, a procjenjuje se da je riječ o 45.000 ljudi.

Koštano-mišićne bolesti uspješno se mogu liječiti biološkim terapijama, što stoji od sedam do osam tisuća kuna na mjesec.

U Sloveniji je tisuću pacijenata na biološkoj terapiji, u Slovačkoj 1600, a u Hrvatskoj tek 250, rekao je predsjednik Udruge pacijenata ''Remisija'' Nenad Horvat. On se zauzima da se biološka terapija uvrsti na popis posebno skupih lijekova, jer bi bilo bi manje bolovanja i to bi državu mnogo manje stajalo.