AUTOR T.B.



Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje

21. KOLOVOZA 2012. 18:14h

Zelena lista o Južnom toku: Vlada ponavlja istrošene strateške greške

Siniša Dvornik, Lidija Gredičak i Vlasta Toth

Foto

Hrvatska

Komentari

2

Tekst

Što jedna mala zemlja poput Hrvatske može dobiti time što će nečiji plinovod ili naftovod preko njezinog teritorija prevoziti tuđe energente stranim kupcima? pitanje je na koje nijedna hrvatska vlada dosad, smatra Zelena lista, nije dala odgovor.

U priopćenju za medije Zelena lista je istaknula kako Vlada u vezi plinovoda Južni tok ponavlja istrošene strateške pogreške iz doba projekta DružbAdrija. Zelena lista ističe da stanovnici Hrvatske tim projektom neće imati stalnu i osiguranu opskrbu plinom, a taj plin neće biti ništa jeftiniji od našeg vlastitog čije zalihe nisu dovoljno istražene.

Potpisnici priopćenja pozivaju se na napise u medijima prema kojima će izgradnja plinovoda uz mađarsku granicu stajati oko 150 milijuna eura od čega će samo polovica novca stići iz europskih fondova.

Jutarnji list jučer je objavio članak o tome kako su predstavnici tvrtki Plinacro i Gazprom dogovorili tehničke detalje trase tranzitnog plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku. Jutarnji od svojih sugovornika doznaje da Hrvatska u ovom trenutku ima polovične šanse dobiti tranzitni pravac. Ako bi se tako nešto dogodilo gradnja plinovoda započela bi u prosincu 2015., osnovala bi se tvrtka Južni tok-Hrvatska,  Hrvatska bi bila investitor i upravljač, a vlasnički odnos 50:50 dijelili bi Plinacro i Gazprom. Investicija bi stajala 600 milijuna eura, a ako bi svaki suvlasnik morao investirati 300 procjena je da bi Plinacro morao dati 100 milijuna eura u gotovini, ostalo na kredit.

Zelena lista smatra kako razlog koji navode zagovaratelji ove investicije nije jasno definiran. Naime, Hrvatskoj se prognozira velika energetska važnost što Zeleni smatraju diskutabilnim podsjećajući da su danas nestabilne zemlje poput Ukrajine, Čečenije, Irana, Sirije i ostatka zemalja Bliskog istoka svoj geostrateški položaj ostvarile upravo na ovakvom modelu koji se sada nudi Hrvatskoj.

Prema pisanju Jutarnjeg ovaj financijski projekt trebao bi se isplatiti kroz 15 godina nakon čega bi svaka sljedeća bila čista zarada. Budući da bi Hrvatska naplaćivala transport plina, godišnje bi se od tih prihoda zaradilo oko 24 milijuna eura.

Zelena lista ipak smatra da bi za Hrvatsku bilo bolje kada bi, ako se već mora zadužiti, te novce uložila u istraživanje domaćih nalazišta nafte i plina odnosno u razvoj novih obnovljivih izvora energije - solara i vjetrogeneratora koji Hrvatskoj mogu donijeti financijsku sigurnost i neovisnost.