Želi li Europska unija uopće Hrvatsku?

Nakon što je Slovenija blokirala pretpristupna poglavlja Hrvatske, Lisabonski sporazum više nije bio jedini problem u pridruživanju EU.

Slovenija je blokirala zatvaranje još jednog poglavlja, Pravo trgovačkih društava i to samo nekoliko sati nakon sastanka Pahor-Sanader. Osim toga, još je pet zemalja članica EU odbilo dati zeleno svjetlo poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, zbog nezadovoljstva suradnjom s Haagom.

Granični spor predstavlja problem pregovaračkom pristupnom procesu Hrvatske i Europske unije, priznao je nedavno i Olli Rehn. Europska komisija ponudila je posredovanje za rješavanje spora. Stručnjaci na čelu s Ahtisaarijem trebali bi pokušati pronaći rješenje, a s njihovom intervencijom slaže se Slovenija, koja na sve moguće načine želi izbjeći međunarodni sud.

Polemike oko ulaska Hrvatske u EU nastale su i u lipnju prošle godine, kad je Irska na referendumu odbila Lisabonski sporazum. Prema ugovoru iz Nice iz 2001. godine broj članica ograničen je na 27. Lisabonski sporazum je u biti sporazum o dopunama i izmjenama Ugovora o stvaranju EU i Europske ekonomske zajednice. Trebao bi zamijeniti Ustav EU, a stupa na snagu kad ga i ako ga ratificira svih 27 dosadašnjih članica EU.

Poruka Hrvatskoj: Bez Lisabonskog ne možete u EU

Još početkom 2007. godine njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je kako Hrvatska ne može postati članica EU bez donošenja novog europskog ustava.

Johannes Laitenberger, glasnogovornik Europske komisije rekao je u lipnju prošle godine kako u Ugovoru iz Nice nije našao prepreke za proširenje EU.

Međutim, Merkel i dalje stoji iza svojih stavova, poručila je Hrvatskoj da nema ulaska Hrvatske u EU bez donošenja Ustava.

- Neće biti vađenja grožđica iz Ugovora iz Nice - slikovito se izrazila njemačka kancelarka.

S njom se složio i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, te rekao kako ni jedna zemlja ne može ući u EU dok se ne ratificira Lisabonski sporazum. Posebno je naglasio kako se to odnosi i na Hrvatsku.

Izjave Merkel i Sarkozyja nisu se odnosile izravno na Hrvatsku

Neven Mimica, predsjednik saborskog Odbora za europske integracije, smatra kako se izjave Sarkozyja i Merkel nisu izravno odnosile na Hrvatsku.

Photo javno100

- Njihovi stavovi više su bili usmjereni prema državama članicama koje nisu ratificirale Lisabonski sporazum. Na njih se vršio pritisak da taj sporazum što prije ratificiraju – rekao je neven Mimica za Javno.

U isto vrijeme, hrvatski političari, diplomati, pa i sam predsjednik Stjepan Mesić, hrvatski narod nisu prestali uvjeravati da je put prema EU Slobodan i bez prepreka.

Lisabonski sporazum ne bi trebao biti uvjet za ulazak Hrvatske u Europsku uniju – rekao je Mesić u lipnju prošle godine.

- Europska unija je već naglasila da nema proširenja, osim za Hrvatsku. Europska unija će Hrvatskoj ponuditi mogućnost ulaska, a na Hrvatskoj je da je iskoristi – rekao je i Gvozden Flego iz saborskog Odbora za europske integracije prošle godine. Sa sličnim izjavama izlazilo je i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

Lisabonski sporazum nije jedina opcija za proširenje

Mimica objašnjava kako ratifikacija Lisabonskog ugovora nije jedina opcija za proširenje europske unije.

Portugalski glavni grad se našao na udaru - ni kriv, ni dužan. Photo javno100

- Ugovor iz Nice može se zamijeniti aneksima. Lisabonski ugovor u biti sadrži izmjene prethodnih ugovora – objasnio nam je Mimica.

No, zanimljivo je kako je na ljeto prošle godine i bivši slovenski premijer Janez Janša govorio kako irsko odbijanje Lisabonskog pregovora ne bi trebalo negativno utjecati na pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji i izražavao potporu.

Samo šest mjeseci kasnije, točnije u prosincu 2008. godine, Slovenija je službeno blokirala 11 poglavlja u pristupnim pregovorima Europske unije i Hrvatske. Uslijedila su podijeljena mišljena čelnika EU, Sloveniju su počeli osuđivati zbog naglih poteza i blokade, a Lisabonski sporazum nitko više nije ni spominjao.

Slovenija zloupotrebljava članstvo u EU

- Sve što radi Slovenija je zloupotreba članstva u EU i cijelog sustava. Sve dok je na snazi konsenzualni način odlučivanja, članice EU imaju veću odgovornost u primanju novih država. Očito je da u slučaju Slovenije odgovornosti nema – zaključuje Mimica. Naglasio je kao Slovenija gubi vezu između blokade i ciljeva koje žele postići.

- Oni odstupaju i od svojih stavova, a cilj im je izbjeći sudska rješenja. Slovenska blokada će trajati sve dok oni vjeruju da ćemo mi popustiti – rekao je Mimica. Spomenuo je i kako je Hrvatska popustila već dva puta pa se Slovenija nada i trećem popuštanju.

- Prvo popuštanje dogodilo se kod sporazuma Drnovšek-Račan, a drugi put je popustio premijer Sanader kad je odustao od ZERP-a – kaže Mimica

On, naime, smatra kako se ne smije popustiti interesima Slovenije koji su neprihvatljivi za Hrvatsku, ali i za EU.

- Ono što Slovenija radi nema veze s europskim temeljima – zaključuje Mimica.

Predomišljala se i Češka

Nakon što je krajem prošle godine češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg, čija zemlja predsjeda EU, rekao kako je važna integracija Balkana, prilikom čega nije posebno isticao Hrvatsku, javila se sumnja da će se na pridruživanje Uniji još malo pričekati. S druge strane, hrvatska je diplomacija ponavljala kako ima punu podršku Češke u pregovorima s EU.

Prije nekoliko dana Schwarzenberg je rekao kako će zbog ekonomske krize EU biti opreznija s primanjem novih članica. Tom je prilikom odbio dati Crnoj Gori zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora.

Mimica smatra kako u pravilu jedino Slovenija blokira pristup EU te da ne postoji nikakva dublja zavjera protiv Hrvatske. Irska ima još jednu priliku odlučiti o ratifikaciji Lisabonskog sporazuma, ali ostaje jedino pitanje hoće li Hrvatska i Slovenija uspjeti u što skorijem roku riješiti spor i odblokirati pretpristupna poglavlja. U protivnom, Hrvatskoj neće pomoći ni ratifikacija Lisabonskog sporazuma.