Žganjerova obrana Petrovića samo je pitanje morala

I Veljko Miljević misli da je moguća rasprava o etici toga da bivši ravnatelj USKOK-a brani osobu pod istragom zbog organiziranog kriminala.

Nakon višemjesečnog izbivanja, odnosno bijega iz Hrvatske, Blažo Petrović, kontroverzni poduzetnik, u utorak se 'iskrcao' iz taksija pred Županijskim sudom na Zrinjevcu i predao hrvatskom pravosuđu. Naravno, uz pratnju odvjetnika, Željka Žganjera. To možda i ne bi bilo sporno da Žganjer nije bivši ravnatelj Uskoka koji je tu dužnost obnašao upravo u sporno vrijeme kad je Petrović navodno izvukao 50 milijuna kuna iz Zagrebačke banke preko svoje tvrtke Retag.

No, zakonske prepreke nema da bi bivši ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer bio odvjetnik medijski prozvanog 'računovođu mafije' Blaže Petrovića. No, još prije tri godine se u medijima provlačio navod o potencijalnom sukobu interesa. Naime, već tad se napominjalo kako nije poznato je li ikad USKOK bio uključen u bilo koji slučaj koji bi se ticao Blaže Petrovića. Sadašnji predsjednički kandidat na listi SDP-a, Ivo Josipović ustvrdio je kako je Žganjer u sukobu interesa, s čime se složio i odvjetnik Rajko Mlinarić. Ono što je mnogima 'zagolicalo' maštu, bio je podatak kako je Petrović postao bogatiji i za 'svega' 50-tak milijuna kuna iz poznatog slučaja Retag protiv Zagrebačke banke. Naime, taj slučaj se poklapa s mandatom Željka Žganjera u USKOK-u.

Željko Žganjer svoju je karijeru vinuo u najviše razine nakon što je sa pozicije županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku došao na poziciju ravnatelja USKOK-a u rujnu 2002. godine. Tri godine kasnije, točnije 2. studenog 2005. godine s dužnosti ga je smijenio glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i to, kako se navodilo, na osobni zahtjev samog Žganjera. USKOK je kao posebno državno odvjetništvo specijalizirano za progon korupcije i organiziranog kriminaliteta osnovan 2001. Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, a počeo je s radom početkom prosinca 2001.

Komentari iz Državnog odvjetništva ''ne dolaze u obzir''

Činjenica jest kako nijedan zakon ne brani Žganjeru da preuzme obranu Blaže Petrovića jer bi konkretni, zakonom zabranjeni sukob interesa u kojem bi se moglo zahtijevati izuzeće odvjetnika, bio primjerice u slučaju kad je isti taj odvjetnik bio u doticaju s klijentom i dok je bio tužitelj. To da je na uvid imao brojne spise koji su se itekako mogli ticati Petrovića te najjače moguće 'insajderske' informacije, moglo bi se eventualno staviti u domenu odvjetničke etike. Dakle, zapreke nema.

Stavove Državnog odvjetništva ne može se saznati. Naime, kako je i glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin naglasila o tome se govoriti ne može.

- Komentari ne dolaze u obzir i ne možemo komentirati predmet koji je u tijeku – kazala je Martina Mihordin. Iako upit nije usmjeren ka sadržaju predmeta.

Ipak, odvjetnik Veljko Miljević koji se bavi kaznenim pravom, obrazložio je sve aspekte nastale situacije.

- To se gleda kao razlika između morala i crimena, no zabrane nema – rekao je u razgovoru Miljević.

Tko vodi brigu o etici?

Naime, Željko Žganjer više nije na funkciji u ''državnoj strukturi'', dapače prošlo je nekoliko godina od njegova mandata u USKOK-u te u Zakonu o kaznenom postupku nema prepreke koja bi njegov angažman u ovim trenucima osporavala ili onemogućavala.

- No, je li to etički, postoji li suštinski sukob interesa te je li kolega Žganjer mogao doći u doticaj s pojedinim informacijama, o tome se može raspravljati. I jedino to – pojasnio je odvjetnik Miljević.

Ono što naglašava, činjenica je kako nitko ne mora voditi brigu o tome po službenoj dužnosti jer je riječ o moralu, a ne zakonskoj prepreci koje ne bi bilo čak ni da netko prijavi slučaj potencijalnog sukoba interesa.

Podsjetimo, istražni sudac Zdenko Posavec otvorio je 27. travnja 2009. godine istragu protiv Blaža Petrovića i Vesne Kvartuč zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti (čl.337 st.4 KZ-a) i krivotvorenja službene isprave (čl.312 st.1 KZ-a). Naime, istraga je otvorena zbog sumnje da su od rujna 2003. do lipnja 2004. fiktivnim pravnim poslovima pribavili korist od 9,6 milijuna kuna. Navodno se radilo o naplati nepostojećih dugova u iznosu od 9,6 milijuna kuna.

Istovremeno je istražni sudac odredio pritvor protiv oba okrivljenika, smatrajući da bi boravkom na slobodi mogli međusobno dogovarati obrane kao i utjecati na svjedoke koje će biti potrebno ispitati tijekom postupka. Protiv Blaža Petrovića je pritvor određen i iz razloga što se isti tada krio boraveći u inozemstvu i nije bio dostupan sudu.

Iako se sam Blažo Petrović predstavlja kao zagrebački poduzetnik 's nosom' za biznis. No, njegovo ime se puno češće spominjalo na stranicama crne kronike nego u gospodarskim krugovima. Dovodilo ga se u vezu s takozvanom zločinačkom organizacijom, a i samom mu se sudilo u slučaju 'male zločinačke organizacije' za iznudu Ivana Majhera. Zajedno s Nikicom Jelavićem i Zoranom Pripuzom bio je vlasnik pogrebnog poduzeća 'Palma' koje je, prema nekim informacijama, čak i organiziralo sprovod prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Nadalje, spominjan je i po pitanju vlasničkog u tvrtkama 'Kupira d.o.o.' i 'AGM', koje se bave otkupom dugova. Upravo je 'AGM' tvrtka, kojoj su na čelu u travnju 2006. godine bili Pripuz i Petrović, stekla pravo naplatiti 14,6 milijuna eura duga tvrtke 'Urba zapad', koji su dugovani Privrednoj banci Zagreb. Prepuštanjem tog duga tvrtki 'Kupira', pisali su tada mediji, PBZ se izvukao iz dugogodišnjeg sudskog spora s 'AGM' trgovinom, kojoj su na čelu bili Hrvoje Petrač i Petrović.  

Petrović ''nije prijetio, prijetilo se njemu''

Sam navodi kako je tijekom 1989. godine, dok je radio u Njemačkoj, optužen od strane Udbe za kako radi na stvaranju NDH. Osuđen je na godinu i pol zatvora, ali nakon osamostaljenja Hrvatske biva pušten na slobodu. Tad otkriva smisao za biznis.

Navodno je USKOK godinama obrađivao njegove tvrtke 'Cubano d.o.o.', 'Cuba-Cuba d.o.o.', 'Gambino d.o.o.' i građevinsko poduzeće 'Brim' zbog sumnji u nezakonito poslovanje. Vodile su se brojne polemike oko načina pribavljanja zemljišta u Makarskoj u veličini od 20 tisuća metara četvornih te zemljišta na zagrebačkom Pantovčaku. Mediji su ga svojevremeno prozvali 'računovođom mafije'.

Photo cropress.com

Navodilo se i kako je prilično osjetljiv na rodnu Hercegovinu. Naime, kad se našao na optuženičkoj klupi zbog prijetnji smrću Darku Lužiji kazao je kako je prijetnje uputio netko drugi sa tvrtkinog mobitela, a da je Lužija zapravo prijetio njemu pišući u SMS-ima kako će ''braniti djedovinu od Hercegovaca''. Nadalje, protiv Radovana Ortynskog, bivšeg državnog odvjetnika, podnio je privatnu tužbu jer je Ortynski navodno kazao ''zapamtit će on mene, pas mu mater hercegovačku, vidjet će on kome će pisati pisma''. To se navodno zbilo tijekom istrage protiv 'zločinačke organizacije', a Petrović je smatrao kako spomenuti navod ide njega, što mu je navodno prenijela svjedokinja Vesna Kvartuč.

Sam Petrović demantira svaku povezanost s nelegalnim poslovanjem, a svoj poslovni uspjeh obrazložio je prije nekoliko godina u intervjuu koji je dao za Globus. Naime, tad je kazao kako je, nakon što je Ante Marković legalizirao uvoz, odmah počeo s inotrgovinom. Potvrdio je kako se bavi isključivo ''otkupom spornih potraživanja od manjih poduzeća i pravnih osoba''. Svjestan činjenice kako mnogi takav posao karakteriziraju ''utjerivanjem dugova'', on ipak smatra da je to posao kao i svaki drugi te naglašava kako čak ima ''i jednu humanu crtu''.

USKOK se morao barem informirati o slučaju Retag

Nikicu Jelavića i Zorana Pripuza, Petrović je opisao kao svoje dugogodišnje prijatelje. Također, dodao je, šest mjeseci nakon što je podignuta optužnica protiv njih, tužilaštvo i Ortynski podigli su optužnicu i protiv njega. Za Zlatka Bagarića je kazao kako ga nikad nije upoznao. Jelavića je pak upoznao 1981. godine, no, kako kaže, bolje ga je upoznao tijekom devedesetih.

Ipak, teško se pomiriti s činjenicom kako Žganjer nije u sukobu interesa, uzme li se u obzir njegovo predznanje koje mu je omogućio mandat u USKOK-u te predznanje s kojim nijedan odvjetnik nije u mogućnosti ući u sudnicu. Radi jednostavnijeg razumijevanja, to bi otprilike bilo kao da je James Edgar Hoover, bivši ravnatelj FBI-a, odlučio zastupati nekog za koga se sumnja kako je suradnik Al Caponea. Naravno, ne želeći vući paralele između spomenutih hrvatskih i američkih subjekata.

Iako je nemoguće znati je li doista Žganjer u USKOK-u imao ikakvog informacijskog doticaja s Petrovićem, neka zdrava logika bi ipak dala naslutiti kako se USKOK morao barem informirati o slučaju Retag. 

Pokušali smo s tim u vezi kontaktirati Žganjera kako bi ga upitali smatra li da je u etičkom ili moralnom sukobu zbog toga što kao bivši ravnatelj USKOK-a brani osobu koja je navodno, u njegovo ime preko tvrtke Retag izvukla 50 milijuna kuna, no unatoč pokušajima, do njegovog komenatara na koncu nismo došli.

Sve ovisi o raspoloženju javnosti

Na posljetku - ako nas išta ovakvi slučajevi uče, to je činjenica kako su Hrvati možda i najkompleksniji i najzanimljiviji narod svijeta. Naime, u nas je svatko nevin dok se ne dokaže suprotno i svatko kriv čak i ako mu se dokaže suprotno. Ovisi o raspoloženju javnosti. Zakoni nas ne zanimaju naročito, a oni koje zanimamo mi, hvala Bogu, imaju ogromne rupe kroz koje se može provući i šleper pun krijumčarenih gaćica i kalkulatora. Ispunjenih narkoticima. Uvjereni smo u vlastitu etičnost jer slovimo kao vrsni humanisti i filantropi, pa smo se odlučili uzdati u to. I to bi ukratko bio recept koji nas je i doveo u ovakvo gospodarsko i pravosudno 'blagostanje'.