MAJKA LIBERALNIH DEMOKRATA

4. STUDENOG 2007. 21:05h

Životopis: Vesna Pusić

Tekst

Odgojena u staroj zagrebačkoj obitelji, diplomirala je na Filozofskom fakultetu, te osnovala prvu feminističku grupu u Jugoslaviji.

Rođena je 25. ožujka 1953. godine u Zagrebu u staroj zagrebačkoj obitelj Pusić. Majka Višnja, rođena Anđelinović, bila je profesorica engleskog jezika, a otac Eugen svjetski poznati sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Jedno je vrijeme bio i savjetnik glavnog tajnika UN-a.

Nakon završene osnovne škole upisuje 2. gimnaziju u Križanićevoj ulici u Zagrebu, a 1968. godine s ocem odlazi u Finsku na konferenciju agencije UN-a za socijalna pitanja. Tamo mjesec dana radi kao dostavljačica.

Maturirala je prije svojih vršnjaka što joj omogućuje odlazak s ocem na Sveučilište u Chicagu gdje provodi jedan semestar studirajući sociologiju. U Hrvatskoj 1971. godine upisuje studij sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 1976. godine te zatim dvije godine provodi u Institutu za sociologiju u Ljubljani na kojemu radi na istraživanju industrijske demokracije u 12 europskih zemalja.

Inicijatorica prve feminističke grupe u Jugoslaviji

Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi od 1978. godine gdje predaje Sociologiju politike i Teorije industrijske demokracije. Autorica je triju knjiga koje služe kao sveučilišna literatura: Demokracije i diktature, Vladaoci i upravljači i Industrijska demokracija i civilno društvo. Objavila je i više od  pedeset znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima. Predaje Sociologiju politike i Teorije industrijske demokracije.

Udana je i majka kćeri Daine.

Od 1989. do 1991. godine provela je istraživanje o upravljačkim stilovima u 18 najuspješnijih industrijskih organizacija u Hrvatskoj. To je istraživanje poslužilo kao osnova za analizu upravljačke elite kao potencijalne političke elite u tranzicijskom razdoblju u Hrvatskoj. Bila je i koordinatorica istraživačkog projekta o dominantnim političkim, vjerskim, obiteljskim i radnim vrijednostima u Hrvatskoj, u sklopu globalne ankete o svjetskim vrijednostima pokrenute 1978. godine na Institutu za socijalna istraživanja sveučilišta u Michiganu.

Od 2000. u Saboru

Devedesetih je godina jedna od osnivača te direktorica Erazmus Gilde, nevladinog, nestranačkog projekta za promicanje kulture demokracije. U sklopu projekta izdaje časopis Erasmus, koji se uglavnom fokusirao na različite aspekte tranzicije u Hrvatskoj te ostalim istočnoeuropskim zemljama. Već u prvom broju ovog časopisa ostaje zapažen njen tekst o diktaturi s demokratskim legitimitetom.

Krajem sedamdesetih godina 20. st. (1978.) jedna je od sedam žena koje su inicirale i organizirale prvu feminističku grupu u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata, pod nazivom Žena i društvo. Zbog aktivnog djelovanja članica, grupa je bila predmet javne kritike tadašnje službene politike, ali i mnogih javnih osoba koje su zastupale antifeminističke pozicije.

Na parlamentarnim izborima 2000. godine ulazi u Sabor, a iste je godine u travnju izabrana za predsjednicu HNS-a. Na izborima 2003. godine ponovo ulazi u Sabor te je izabrana za njegovu potpredsjednicu, a godinu kasnije HNS-ovi delegati ponovo je biraju za predsjednicu stranke. Za vrijeme njezinog mandata HNS je postao treća stranka u Hrvatskom saboru i zemlji, povećao broj članova s 5000 na 35 000 te upeterostručio broj zastupnika u Saboru.


Pod njezinim je vodstvom HNS uspješno proveo još jedan dotad jedinstven proces u hrvatskoj politici – 2005. u veljači ujedinjuju se HNS i LIBRA, te danas zajedno tvore Hrvatsku narodnu stranku – liberalne demokrate.

Godine 2006. postala je potpredsjednica Europske liberalne i reformističke stranke (ELDR-a).