Bijesan puk kamenovao ženu koja je prerušena u svećenika postala papa

Vatikan već stotinama godina poriče postojanje takozvane papise Ivane. Riječ je o ženi o kojoj govore brojne srednjovjekovne povijesne kronike, a film koji priča upravo tu priču uskoro počinje prikazivati u Europi.

Riječ je o koprodukciji Njemačke, Velike Britanije, Italije i Španjolske. Od nama poznatih glumaca izdvojili bismo Johna Goodmana ('Rosanne'), Davida Wenhama, Iaina Glena i Njemicu Johannu Wokalek ('The Baader Meinhof Complex'). Film se, unatoč onome što čujemo iz krugova Crkve, naziva "istinitom pričom", piše Daily Mail.

Englezi ipak imali dvoje pape?

Medije posebno zanima što će se dogoditi kada se film počne prikazivati u toj zemlji jer povijesni izvori koji govore u prilog postojanju papise Ivane, a riječ je o brojnim srednjovjekovnim kronikama, kažu da je bila Engleskinja. S obzirom da Englezi u svojim školama uče da je jedini Englez na papinskom prijestolju bio Adrijan IV., bit će zanimljivo vidjeti koje će sve komentare u Velikoj Britaniji isprovocirati ovaj film. Engleska je, prema filmu, imala još jednog papu, Ivana Anglicusa, koji je ustoličen 855 godine poslje Krista i kratko je vladao: dvije godine, sedam mjeseci i četiri dana, ali nakon čega je otkriveno da je Ivan, u stvari, Ivana!

Photo Prt.sc.YouTube

Katolička crkva se, naravno, trudi ovu priču opovrgnuti i zatrti, proglašavajući je najobičnijim mitom i povijesnom neistinom. Ali od brojnih opasnosti i legendi s kojima se Vatikan tijekom cijelog tog razdoblja hvatao u koštac, ovaj je problem stalno prisutan. S obzirom da je za Crkvu u stvarnosti žena ipak samo građanin drugog reda, jasno je da je ovakav film potencijalno opasan za strukture koje već stoljećima vode tu instituciju. Tako je na dnevni red Crkve ponovno došlo pitanje papise Ivane, kako su je popularno zvali u srednjovijekovnim kronikama, i to u filmu koji je priču složio tako da se dobiva snažan dojam da je ona uistinu postojala.

Objavljena i knjiga

Hrvatski građani koji ne mogu dočekati film, mogu u knjižarama nabaviti roman koji je nedavno preveden kod nas a bavi se istom temom. Roman Donne Woolfolk Cross, 'Papisa Ivana', na zanimljiv je način oživio legendu o toj snažnoj ženi koja se svom svojom dušom borila protiv društvenih ograničenja. Inače, još 1972. godine snimljen je film koji se bavio tom temom, no ovogodišnji 'Die Päpstin' prva je visokobudžetna ekranizacija ove priče.

Papisa Ivana je kao djevojčice stalno boravila u knjižnici. Mnogo je čitala i učila, iako je u to vrijeme takva praksa za žene bila nezamisliva. Trebala je oženiti se i roditi djecu, a ne učiti. Odrasla je u njemačkom gradu Fuldi, gdje su se tih godina iz Engleske doselili njezini roditelji.

Kamenovali i nju i dijete

Photo Prt.sc.YouTube

Kad je navršila dvanaest, zabranjeno joj je daljnje čitanje i učenje. Trebala se udati. Odbila je, prerušila se krupnom svećenićkom odjećom i pobjegla sa svojim učiteljem. Neki izvori kažu da joj je on bio ljubavnik. Preselili su se u Bizantsko carstvo gdje je Atenjane zapanjila svojim velikim znanjem i voljom za učenjem. Oko 840. godine preselila se u Rim, i dalje se izdajući za muškarca. Tamo je za oko zapela papi Leu IV., koji mu/joj je dopustio ulazak u najuži svećenićki kružok. Ležeći na samrtničkoj postelji preporučio ju je za sljedećeg papu.

Prema izvorima kojima danas raspolažemo, kao papa je navodno bila izvrstan govornik, dobar vladar i čak je nalazila vremena za skladanje crkvene glazbe.

Međutim, nakon nešto više od dvije i pol godine vladavine uhvatili su je na ulicama Rima trudovi, tijekom jedne crkvene ceremonije. Na zaprepaštenje Rimljana rodila je, i iako je jedan biskup iz povorke, vrlo vjerojatno i otac djeteta, pokušavao uvjeriti prisutne da se tu radi o čudu božjem, tj. da je bog papi dao mogućnost da rodi dijete, građani su nju i novorođenče kamenovali do smrti.