Hrvatske slikarice u zagrebačkim muzejima

Dr. Josip Kovačić, kolekcionar umjetnina, donirao je gradu Zagrebu vrijednu kolekciju umjetnina čiji temelj čine Hrvatske slikarice.

Zahvaljujući donaciji poznatoga kolekcionara umjetnina dr. Josipa Kovačića iz 1988. godine čiji su temelj djela hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću, Zagreb će uskoro biti bogatiji za još jednu muzejsku atrakciju. Ta će darovnica biti smještena u kući Demeter-Corvin u Radićevoj ulici 24, koja datira od 1802. do 1808. a i sama je zaštićeno kulturno dobro. Njome će upravljati Muzej Grada Zagreba, a idejni projekt arhitektonskoga i muzeološkog rješenja prezentacije Zbirke Kovačić načinile su ravnateljica Muzejsko dokumentacijskog centra Višnja Zgaga i dipl. ing. arhitekture Ksenija Petrić, piše Vjesnik.

Značaj Zbirke bit će jasniji ako osim navođenja okvirnog broja od nekoliko tisuća (kvantiteta nadilazi mnoge muzejske funduse), citiramo dr. Radovana Ivančevića koji je ustvrdio da bi se od nje moglo zapravo načiniti tri muzeja: uz onaj posvećen umjetnicama, još drugi s temom art decoa 20-ih godina i treći, koji bi sačinjavali tzv. marginalci, odnosno oni likovni umjetnici koji imaju svoju osobnost i kvalitetu, ali nisu bili poznati u svoje vrijeme, a niti su istraženi od suvremene kritike.
Kovačićev interes zahvatio je osim slika, grafika, skulptura i dokumente, fotografije, dnevnike, zapise, osobne predmete. Taj važan dio kolekcije prijeko je potreban za bilo kakvo istraživanje i shvaćanje određene osobe ili umjetničkoga pravca.

Od umjetnika prikazanih u Paraćevoj crtanki trenutno je osobito zanimljiv kipar i slikar Vanja Radauš (1906.-1975.), čija se izvrsno koncipirana retrospektiva (autori: dr. Željka Čorak, dr. Tonko Maroević, dr. Ive Šimat Banov, Jasminka Poklečki Stošić) može do veljače razgledati u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Brzo uhvaćen potezima pera s tušom portret umjetnika, na listu broj 8, sa spuštenim pogledom, vjerno predočuje markantne crte lica (pogođena vjernost zamjetna je i u usporedbi s mnogobrojnim Radauševim autoportretima). Na samoj retrospektivi nalaze se četiri skulpture iz Zbirke dr. Josipa Kovačića: »Čitačica« (1930.), »Skica za spomenik (Jasenovac)« (1964.), »Žena iz Jamnice« (1951.) i dojmljiva »Nada Dimić« (oko 1946.). Uz hvatanje iznimne ljepote sudionice NOB-a, ekspresivno vijorenje kose asocira na legendu o samoubojstvu Nade Dimić. Nakon uhićenja, da bi izbjegla silovanje, bacila se kroz prozor policijske stanice na Trešnjevci.

Dr. Josip Kovačić vrlo često ustupa djela za razne tematske izložbe. Osim Radauševe, trenutno također u Klovićevim dvorima retrospektiva je Vladimira Kirina i gotovo četvrtinu čine radovi iz opsežne Zbirke Kovačić. Stoga se veselimo i priželjkujemo da se što brže otvori muzej koji će udomiti takvu bogatu darovnicu koja će nedvojbeno otkriti još mnoge tajne, poput Paraćeve bilježnice, Radauševih skulptura ili pak remek-djela slikarica i tzv. marginalaca. Uostalom, sačuvati predmet znači sačuvati memoriju, riječi su dr. Josipa.