I njemački arheolozi kopaju u Sudanu

Tamo su uz njemačku pomoć izvršena iskopavanja u hramovima koja bi se uskoro mogla naći na listi UNESCO-ve svjetske kulturne baštine. Tome se nada najveća zemlja afričkog kontinenta, kao i porastu turizma. U hramovima su, naime, pronađene vrijedne iskopine, koje bacaju novo svjetlo na antičke relacije između današnjeg Sudana i današnjeg Egipta.

Jusuf je sa svojim ovcama zadnjih deset godina lutao šturim pustinjskim predjelima sjevernog Sudana. Onda su se pojavili neki stranci. To su bili njemački arheolozi. O tome Jusuf nije imao pojma, sve do jednoga dana, kad su ga oni upitali bi li im mogao pomoći pri iskopavanju.
"Posao je težak. Mi radimo s metlama, lopatama i nekim drugim oruđem. Ponekad moram izbacivati pijesak, što mi se ne sviđa", kaže Jusuf.

28-godišnjak je svoje koze i ovce prepustio bratu, jer iskopavajući zaradi dnevno od tri do četiri eura. Puno više nego uzgojem ovaca. On već sanja o tome kako će postati bogat čovjek koji će svoju djecu moći poslati u školu.

"Iskopavanjem mogu zaraditi mnogo novca. Moja žena je sretna kad dobije mnogo novca."

Već deset godina rade njemački arheolozi u Nagi pod rukovodstvom Dietricha Wildunga, šefa Egipatskog muzeja u Berlinu. Postojanje velikog arheološkog blaga ispod pustinjskog pijeska na sjeveru Sudana, koje svjedoči o propasti Nubijskog carstva, bilo je poznato još od vremena Richard-a Lepsiusa koji je 1843. godine sa svojom pruskom ekspedicijom prokrstario Sudanom. Ali nitko nije započeo otkopavanja hramova u Nagi, zato što su oni bili nedostupni. Stoga su nalazi veoma iznenadili Dietricha Wildunga.

"Kad smo počeli s iskopavanjem, počela su se redati iznenađenja. Utvrdili smo da u sali sa stupovima nije preostao samo jedan stup, već sedam, i to s reljefima i natpisima koji su ležali na zemlji. Od toga, smo njih pet su ponovno postavili ovih zadnjih godina. I još je tu mnogo posla oko hrama koji se kao posljedica potresa srušio."

Amunov hram, koji je u medjuvremenu iskopan, samo je jedan od mnogobrojnih svjedočanstava da se na prostoru na kojem su živjeli Nubijci moralo nalaziti jedno neovisno kraljevstvo Meroita. U Bibliji se ono spominje pod staro-egipatskim nazivom Kusch. Ono što je Dietrich Wildung dosad pronašao, okrenulo je naglavačke njegovo arheološko znanje: korjenovi egipatske kulture ne nalaze se u Egiptu, već u Sudanu.

"Ovdje otkrivamo "afričke korijenove" egipatske zivilizacije i to stvara jednu novu sliku ne samo o Sudanu kao jednoj od velikih afričkih kultura, već i jednu izmijenjenu sliku Egipta. Sažeto u jednoj rečenici - Egipat se nalazi u Africi."

Početkom prosinca berlinski su arheolozi predali hramove Sudancima. Njihova je želja da Amunov hram bude uvršten u UNESCO-vu baštinu svjetske kulture. To bi moglo privući više turista u Sudan, nada se ministar turizma Mahjour Mohmed Osman.
"Sve ćemo učiniti da Naga bude uvrštena na listu baštine svjetske kulture. To nam jamči očuvanje nalazišta. Osim toga, na taj način će ljudi iz cijelog svijeta saznati za postojanje hrama u Nagi. Onda će ga oni poželjeti viditi i planirat će put do njega. Zbog toga je primanje na listu svjetske kulturne baštine za nas tako važno."

Masovni turizam kao u Egiptu? Mogućnost koja bi zgrozila njemačke arheologe. Trenutno je Naga fascinantna zbog svog zavučenog položaja usred šturog pustinjskog pejsaža. Mjesto je dostupno jedino višesatnom vožnjom terenskim vozilom preko pješčanih pista. Asfaltni put, koji bi bio neophodan za turističke autobuse, ugrozio bi šarm ovog mjesta.