Jesen u knjižarama

Godišnji odmori polako se bliže kraju, ljetne vrućine jenjavaju, a kulturni radnici diljem zemlje pripremaju se, recesiji unatoč, za novu godinu izdavačkih pothvata. Rujan je vrijeme u kojemu književna scena ponovno oživi, a kako je svakog dana sve bliže i bliže odlučili smo vam pokazati što vas očekuje u novoj sezoni. U ovome tekstu predstavit ćemo vam nekoliko naslova koji bi mogli zagolicati vašu maštu i natjerati vas put knjižara.

1. Chris Hedges - Carstvo opsjene (Algoritam, 2010.)

Photo Zerohedge

Chris Hedges je američki novinar i ratni izvjestitelj koji se specijalizirao za američku i bliskoistočnu politiku, a uz to je izvještavao i sa Balkana. Prošlogodišnji dobitnik Oscara za najbolji film, 'Narednik James' ('Hurt Locker') otvara se citatom iz Hedgesove knjige 'War is a force that gives us meaning' ('Rat je sila koja nam daje smisao'). Dobitnik je Pullitzerove nagrade za niz članaka u 'New York Timesu' na temu globalnog terorizma. U svojoj najnovijoj knjizi hvata se u koštac sa modernim društvom i njegovim elementima. Na tragu filozofâ i teoretičarâ poput Marxa, Adorna i Polanyja Hedges polemizira o neizbježnom raspadu kapitalizma i podjeli suvremenog društva na dvije skupine. Jedna skupina, po Hedgesu, počiva na pismenom svijetu te se zna nositi s kompleksnošću informacija i može odvojiti privid od istine dok druga skupina sve više tone u lažnu sigurnost i opsjenu. Druga skupina bježi od dubljeg promišljanja i 'ozbiljnih' tekstova te ispunjenje svog postojanja traži u novim sezonama reality emisija i trač rubrikama u medijima. Hedgesova knjiga nastavlja se na niz promišljanja europskih ljevičara (poput Žižeka i Badioua) koji u svojim radovima izražavaju veliki skepticizam prema ekonomskom i društvenom modelu neoliberalizma te zagovaraju povratak na komunizam. U tom svjetlu Hedgesova knjiga najnoviji je prilog suvremenoj raspravi o ekonomskim modelima koja se, u vrijeme krize, ponovno aktualizirala.

2. Neil Gaiman - Marvel 1602 (Algoritam, 2010.)

Hrvatska strip-scena u posljednjih nekoliko godina doživljava pravu renesansu. Junaci naše mladosti vraćaju se u trgovine opremljeni boljim koricama, ljepšim tiskom i većim cijenama, a hrvatskim jezikom progovorili su i neki koji se do sada na njemu nisu baš najbolje snalazili. Od epohalnog 'Mausa' (biografski strip Arta Spiegelmana o holokaustu i živutu nakon njega) preko japanskih mangi, pa do poznate nam talijanske škole stripa, ljubitelji devete umjetnosti konačno su došli na svoje. Algoritam je u posljednjih godinu dana nježno zakoračio na to novootvoreno tržište te nam donio niz novih naslova. Enfant terrible svjetske književne i strip scene Neil Gaiman, tvorac kultnog stripa devedesetih "Sandmana" (čiji je specijalni svezak - "Beskrajne noći" već objavljen kod Algoritma) ponovno nam dolazi u hrvatskom prijevodu sa svojim izletom u svijet američkih superjunaka. Poznati junaci američke škole stripa 'X-men', 'Spiderman', 'Daredevil', 'Fantastična četvorka' i ostali, nebodere, svemirske brodove i suvremeni svijet zamijenili su izletom na sam kraj elizabetinskog doba. Veliki poštovatelj Shakespearea Gaiman je Marvelove junake ponovno ispisao u novom svijetu te im podario ikonične uloge kakve smo navikli asocirati sa šekspirijanskim dramama. 'Marvel 1602' je dobrodošlo osvježenje u inače prilično stereotipnom i zamornom Marvelovom univerzumu.

3. J. M. Coetzee – Dječaštvo, Mladost, Ljetno razdoblje (VBZ, 2010.)

Photo Randomhouse

Južnoafrički nobelovac (Nobelovu nagradu za književnost primio je 2003. godine) jedan je od najzanimljivijih i najvažnijih živućih pisaca. Uz to je i jedan od onih koji zaziru od medija te gotovo nikad ne istupaju javno. Stoga je ovo biografsko štivo prava prilika da upoznate pozadinu života i um velikog pisca iza kojeg stoje suvremena remek-djela poput Život i doba Michaela K., Čekajući barbare i Sramota.

4. Lev Grossman – Čarobnjaci (VBZ, 2010.)

Lev Grossman književni je kritičar časopisa Times koji je u svojoj trećoj knjizi 'Čarobnjaci' 'pokušao stvoriti modernu književnu fantastiku za odrasle čitatelje'. Slava i zarada koju su izdavačima omogućile knjige poput "Sumraka" ili "Harryja Pottera" iz ničega je proizvela poplavu sličnih naslova. Debelo posuđujući od Harryja Pottera i standardnih tropa fantastične književnosti Grossman je u njih ubacio 'odraslije' teme poput eksplicitnih opisa spolnog općenja, korištenja droga i slomljenih srdaca. Onima koji su s tematikom fantastične književnosti podrobnije upoznati bit će jasno kako ovakav postupak nije ništa novo niti revolucionarno – dovoljno je pročitati nekoliko nasumce odabranih romana o vampirima koji nemaju tinejdžere kao inicijalnu publiku kako bi susreli još 'ozbiljnih' stvari poput onih kod Grossmana. No, oni koji su se pitali kako bi priča o Harryju Potteru izgledala kada ne bi bila ispričana na bajkovit način, odgovor će pronaći u ovoj knjizi.

5. Tim Powers - Kad tamno istekne (Zagrebačka naklada, 2010.)

Photo Zagrebačka naklada

Priča proslavljenog autora Tima Powersa odvija se početkom šesnaestog stoljeća i u sebi sadrži Turke, bitku na Mohačkom polju, irske najamnike, Mlečane, bečlije i čitavu svitu živopisnih likova iz renesansnog doba na ovim krajevima. Priča je to koja se nadovezuje na teme koje su u popularnu maštu uvele knjige poput 'Sveta krv, sveti gral' ili 'Da Vincijevog koda', no tim temama pristupa na satiričan način i od njih čini neobičan splet povijesnog i fantastičnog romana. Postoji li zbilja mistični kralj Zapada, ranjeni vladar, Kralj Ribar? Zašto je na tajnim freskama naslikan Isus koji vodu ne pretvara u vino, nego u pivo? Kad će Turci napasti, i hoće li Zapad preživjeti najezdu Istoka? Zašto je pivo toliko bitno u cijeloj stvari, i kako glasi priča o mističnom keltskom kralju Finnu Mac Coolu? Kakve tajne i čudovišta se kriju pod podrumima pivovare koja opskrbljuje Zimermanna, i zašto se ona zove Herzwesten – Srce Zapada? Postoji li zbilja tamno Herzwesten pivo, za koje nitko nije čuo i nitko ga nije pio već osam stoljeća?

6. Jean Genet - Čudo ruže (Disput, 2010.)

Disput nam donosi klasično djelo francuske književnosti Čudo ruže autora Jeana Geneta. Premda nije jasno je li ovo djelo roman ili pjesma u prozi izvjesno je kako je riječ o državnoj ustanovi za preodgoj maloljetnih delikvenata u Mettrayu što ju autor doživljava kao ono posebno mjesto koje mu je pružalo više radosti od priznanja i svetkovina građanskoga društva. Roman je pisan u zatvoru 1943. godine, a na kraju istoga Genet se pita je li njime uspio reći sve što je htio. Odgovor na to pitanje nikada nećemo doznati no sam roman moći ćemo pročitati po prvi put na hrvatskom jeziku. 'Čudo ruže' izlazi povodom stote obljetnice piščeva rođenja. Jean Genet je francuski romanopisac, dramatičar i pjesnik koji je djetinjstvo proveo u popravnom domu što je trajno obilježilo njegovu psihu, podvojenu između 'zla' i 'uzvišenosti'. Nakon skitanja Europom, krađa, izgona i prostitucije godine 1942. u zatvoru počinje pisati poeziju koja postaje njegov verbalni obračun sa svijetom koji ga je odbacio kao marginalca da bi ga naposljetku prigrlio kao pisca. Zauzimanjem skupine utjecajnih intelektualaca 1948. godine ukinuta mu je kazna doživotnog zatvora.